PRVE BOŠNJAČKE STRANKE: 110 god. bošnjačkog političkog organiziranja

Diwan podsjeća na historijat prvih bošnjačkih političkih organizacija, njihovo djelovanje i program. Prva bošnjačka stranka je osnovana prije 110 godina, odnosno 1906.

Facsimile

Muslimanska narodna organizacija (MNO) bila je prva bošnjačka politička stranka osnovana 1906. godine u Bosni i Hercegovini, tada formalno dijelu Osmanskog Carstva, a stvarno pod okupacijom Austro-Ugarske. Njen osnivač i prvi predsjednik bio je Alibeg Firdus. Imala je i svoje glasilo: Musavat (Jedinstvo).

Uglavnom su je činili begovi i imućniji muslimanski zemljoposjednici, ali je uživala veliku popularnost među širim bošnjačkim stanovništvom. Evoluirala je od Pokreta muslimana za vjersko-prosvjetnu autonomiju. Povremeno je surađivala sa Srpskom narodnom organizacijom. Na izborima za Bosanski sabor 1910. godine osvojila je sve mandate predviđene za Bošnjake.

U svojem programu MNO je na prvome mjestu zahtijevao muslimansku vjersku i vakufsko-mearifsku autonomiju i političku, tj. državnopravnu autonomiju, ali se je nakon dobivanja autonomije 1909. posvetila i pitanju agrarne reforme. Agrarni program MNO-a u osnovi sadrži zahtjev da se seljak oslobodi svog kmetskog prava i time pretvori u običnog najamnog radnika ili zakupca na veleposjedu.

Predsjednik MNO Alibeg Firdus bio je potomak ugledne kapetanske obitelji koja je upravljala Livnom od 1750. do 1835. godine. U rodnom gradu je završio osnovnu školu, a ostalu naobrazbu je stekao samostalno. Za boravka u Turskoj naučio je turski, perzijski i arapski jezik.
Od 1885.-1894. godine bio je općinski zastupnik u Livnu, a gradonačelnik Livna od 1895.-1900. godine, kada je dao ostavku ne slažući se s politikom vlade. Od 1900. godine član je Zemaljskog vakufskog povjerenstva za Bosnu i Hercegovinu. Sudjeluje i u pregovorima sa Zemaljskom vladom. Od 1903. godine bio je sklon suradnji sa Zemaljskom vladom ali se nije sukobljavao ni sa radikalima u pokretu. U vrijeme kada su počinju formirati političke stranke u Bosni i Hercegovini, Firdus, kao vođa zemljoposjedničkog krila Pokreta muslimana za vjersko-prosvjetnu autonomiju, krajem 1906. godine poziva muslimanske predstavnike na sastanak na kojem je 6. prosinca 1906. formirana Muslimanska narodna organizacija. Na izborima 1910. ova je stranka osvojila sve mandate predviđene za Muslimane. Upravo je Alibeg Firdus izabran za predsjednika prvog saziva bosanskohercegovačkog Sabora.

Muslimanska napredna stranka

Muslimanska napredna stranka (MNS), je bošnjačka politička stranka u Bosni i Hercegovini. Osnovana je 1908. godine, od strane “Naprednih muslimana”. Na čelu joj je bio Ademaga Mešić. Zastupala je prohrvatski stav, ali je zbog slabe podrške širih masa revidirala svoj program i 1910. promijenila ime u Muslimanska samostalna stranka (MSS).

Nakon proglasa aneksije 1908., kada je MNO bio u opoziciji, MNS je vidio mogu��nost da se nametne kao politički predstavnik Bošnjaka te su podržali aneksiju. Veoma je se zanimala za obećani ustav, još od careva proglasa. U vezi s tim, u svojemu poluslužbenom glasilu Muslimanska svijest zagovara pripajanje Bosne i Hercegovine Hrvatskoj, u čemu je MNS vidio način rješavanja ustavnog pitanja. Osim toga traži zaštitu jezika domaćeg stanovništva Bosne i Hercegovine od kolonizacije favoriziranih narodnosti u Monarhiji, u prvom redu Nijemaca.

istorija-austrougarska-1 Foto: Bosanski Sabor

Predsjednik MNS Ademaga Mešić je rođen u Tešnju 1868. godine od oca Hadži Mehmeda Muharema Mustafe i majke Arife, rođene Galijašević. Izdanak je ugledne trgovačke obitelji. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije član je Jugoslavenske muslimanske organizacije i odlučan protivnik njena ulaska u Jugoslavensku radikalnu zajednicu smatrajući da se time napušta ideja o autonomiji BiH. Zbog toga inicira veliku skupštinu u Tešnju 27. listopada 1935. godine koja je bila osnova za buduću Muslimansku organizaciju (osnovana u studenom 1936. godine u Zagrebu pri HSS-u). MO HSS djeluje u BiH od tada pa sve do 1941. godine, a Mešić je jedan od njezinih čelnika. Za vrijeme stvaranja i tijekom NDH doglavnik je Anti Paveliću. Mešić 1945. godine napušta Zagreb, zajedno s članovima Vlade NDH i drugim dužnosnicima, te odlazi u Austriju. Britanski vojni redarstvenici uhićuju ga 17. svibnja 1945. godine i zatvaraju u logoru Spittal na Dravi, a 18. svibnja je u Rosenbachu izručen jugoslavenskim vlastima. Od Vojnog suda JA u Zagrebu optužen je za “veleizdaju i ratni zločin” na temelju “Uredbe o vojnim sudovima” iz 1944. godine. Isti sud osudio ga je 1. lipnja 1945. na kaznu doživotnog zatvora, gubitak građanske časti i konfiskaciju imovine. Umro je zlostavljan, 5. srpnja 1945. godine, u zatvorskoj bolnici u Popovači. Bio je jednim od najvećih kulturnih mecena u Bosni u prvoj polovici 20. stoljeća i dugogodišnji novčani podupiratelj listova Behar, Ogledalo, Muslimanska svijest. Jedan je od osnivača i značajni je pomagatelj muslimanskog dječjeg potpornog društva Gajret i Narodne uzdanice. Osnovao je samostalno 50 zemljoradničkih zadruga. Bio je također većinski vlasnik Islamske Štamparije. Napisao je dramu Carevićev grob (poslije preuređena u Ismet i Almera) i više brošura od kojih je poznatija Namet na vilajet.

Jugoslavenska muslimanska organizacija

spaho-4 Foto: dr. Mehmed Spaho

Jugoslavenska muslimanska organizacija (JMO) nastaje ujedinjenjem muslimanskih lokalnih političkih organizacija u veljači 1919. godine. Imala je i svoj političko-informativni list – Vrijeme. Prvi predsjednik JMO bio je tuzlanski muftija hadži hafiz Ibrahim Maglajlić, a JMO je na izborima za Ustavotvornu skupštinu Kraljevine SHS raspisanim u studenom 1920. u BiH osvojila najveći broj glasova i 24 mandata. Njen najistaknutiji član zapravo je sve vrijeme bio dr. Mehmed Spaho, koji nakon sporazuma sa radikalsko-demokratskom vladom u ožujku 1921., dobija novi ministarski resor – industrije i trgovine. JMO je ovim sporazumom izborila član 135. u Ustavu Kraljevine SHS, koji je u povijesti prepoznat kao “turski paragraf”, a kojim se, zapravo, određuje da BiH tada “ostaje u postojećim granicama”. Tokom 1923. JMO se raspada na dva krila, Mehmed Spaho ostaje u jednom (JMO), a Ibrahim Maglajlić u drugom (JMNO).

Pokret za vjersko-prosvjetnu autonomiju

Pokret muslimana za vjersko-prosvjetnu autonomiju ili Pokret za vakufsko-mearifsku autonomiju bio je pokret bosanskohercegovačkih muslimana za uspostavu vjerske i prosvjetne autonomije. Pokret je okupljao muslimansko stanovništvo BiH, pod vodstvom begova. Glavni mu je cilj priznanje osmanlijskog sultana kao vrhovnoga vjerskog poglavara, a u skladu s time i prestanak miješanja okupatorske vlasti u školske i vjerske poslove. Nakon što je godine 1908. godine Austro-Ugarska anektirala BiH, austrougarske vlasti su bosanskohercegovačkim muslimanima 1909. priznale vjersku autonomiju.

Priredila: Ekipa Diwan magazina

Facebook komentari

komentara

Reaguj na ovaj članak