Bošnjaci u CG: Sistemsko uništavanje jednog naroda

Jačanje ekonomskih aktivnosti u sredinama koje većinom naseljavaju Bošnjaci, promocija obrazovanja među mladim ljudima, povećanje nataliteta i podizanje nacionalne svijesti (naročito u sredinama centralne i južne regije Crne Gore), trebalo bi da budu smjernice Bošnjaka kao naroda ali i njihovih nacionalnih bošnjačkih institucija i organizacija u Crnoj Gori, a sve s ciljem povezivanja Bošnjaka u društvenim sferama

Bošnjaci u CG: Sistemsko uništavanje jednog naroda

Stoljeće u kojem su Bošnjaci bili inferiorna kategorija svih društveno-političkih tokova je iza nas. Od kraja Drugog svjetskog rata Bošnjaci su bili jedini narod na ovim prostorima koji nije imao svoje obrazovne, kulturne i nacionalne institucije. Frapantan je podatak da od 1907. godine, kad je ukinut bosanski jezik, mlađe generacije nisu imale informaciju o vlastitom jeziku koji datira još iz srednjeg stoljeća. Zbog takvih i sličnih nepravdi, dvadeseto stoljeće karakteriziraju brojne migracije Bošnjaka prema Turskoj, ali i prema zemljama zapadne Evrope.

Danas, kad su Bošnjaci povratili svoj nacionalni identitet baštineći kulturne i tradicionalne vrijednosti, oni kao narod nastoje biti spojeni sa svim porama društva. Bošnjaci zaslužuju da budu u svim institucijama države kako bi se i njihov glas vrednovao na pravi način. Nije bit u tome da oni koji su u manjini imaju manja prava. Posmatrajući primjer Crne Gore u svjetlu rečenog, zasigurno se može ustvrditi da je moguće stvoriti neophodne uvjete za istinski tolerantan međunacionalni i multireligijski dijalog svih naroda i nacija u Crnoj Gori.

Svi pokazatelji ukazuju na to da polahko ali sigurno koračamo u fazu nacionalnog preporoda. Pritom, treba vjerovati i nadati se da Bošnjaci Crne Gore istovremeno politički sazrijevaju i da će u skorijoj budućnosti predstavljati nezobilazan faktor u rješavanju svih enigmi društva u Crnoj Gori.

Sistemsko uništavanje Bošnjaka

Međutim, slučajno ili ne, privreda u dijelovima u kojima žive Bošnjaci, a to je prije svega sjever Crne Gore, krajnje je urušena i, prema pojedinim predviđanjima, put do njenog oporavka će biti dug i trnovit, ako ga uopće i bude. Realni sektor gotovo da ne postoji. Upravo se u tome vidi korijen današnjeg problema bošnjačkog življa u Crnoj Gori.

Ljudi nemaju lične prihode, nemaju uvjete za normalno funkcioniranje, mlade generacije nemaju mogućnost za nastavak obrazovanja i tako ukrug. Posmatrajući tu problematiku uviđamo da je na djelu sistemsko uništavanje Bošnjaka kao naroda u Crnoj Gori, a koje rezultira gubljenjem etičkih i moralnih principa.

Kao potvrdu konstatacije da su tako ozbiljni problemi zahvatili Bošnjake u Crnoj Gori, dovoljno je pogledati primjer Rožaja, općine na sjeveru Crne Gore, gdje je više od 85 posto stanovnika bošnjačke nacionalnosti. Tako su Rožaje savršeno mjesto za razvoj zimskog turizma; međutim, drugi ski-centri u Crnoj Gori dobijaju mnogo više prostora za napredovanje i promociju, dok rožajski hoteli i ski-centri godinama ostaju prazni. Statitstika govori da je 1985. godine broj noćenja u Rožajama iznosio oko 40.000, dok podaci iz 2013. godine pokazuju da je prošle godine u Rožajama zabilježeno svega 3.786 noćenja.

Drugi primjer je drvna industrija u Rožajama koja po svojim potencijalima može da bude nosilac razvoja ovog grada. Na njoj se nekada bazirala priča o općini s najbržom rastućom ekonomijom u Crnoj Gori. Sve se promijenilo kako je urušen drvni gigant “Gornji Ibar” koji je zapošljavao blizu 5.000 ljudi.

Zbunjivanje Bošnjaka na popisu stanovništva

Prema popisu stanovnoštva iz 2011. godine, u Rožajama je nastanjeno 23.312 stanovnika, što je za oko dvije hiljade manje nego 2003. godine kad je održan prethodni popis. Danas je u Rožajama zaposleno nešto više od 2.000 ljudi od ukupnog broja stanovnika, što u procentima izZbog nekad jake drvne industrije u Rožajama, ta općina je smatrana regijom s najbrže rastućom ekonomijom u Crnoj Gori. Pa iako bi i danas sa svojim potencijalima drvna industrija mogla biti okosnica razvoja i oporavka općine Rožaje, sve prilike za to su propuštene s urušavanjem drvnog giganta “Gornji Ibar” koji je zapošljavao blizu 5.000 ljudinosi 11 posto. No, broj korisnika socijalne pomoći u Rožajama veći je od 6.000, odnosno oko 27 posto.

Govoreći uopćeno o popisu stanovništva u Crnoj Gori iz 2011. godine, primijetimo da je mnogo sličio popisu stanovništva u Bosni i Hercegovini koji je pratila žestoka kampanja o tome da li se Bošnjaci kao narod trebaju izjasniti kao Bošnjaci, ili kao muslimani. Ta nametnuta dilema primjetno je omela i zbunila Bošnjake u Crnoj Gori koji su se, prema rezultatima popisa, osjetno podijelili, pa je zato, prema zvaničnim podacima Zavoda za statistiku Crne Gore, u toj zemlji nastanjeno 8,65 posto Bošnjaka, Albanaca je 4,91 posto, dok je muslimana 3,31 posto.

Mnogima je jasno da je Bošnjaka daleko više nego što su pokazali rezultati popisa iz 2011. godine, za koje oni žešći kritičari tvrde da su čak izmanipulirani. Sve u svemu, i na tom polju je primjetna diskriminacija i sistemsko urušavanje Bošnjaka kao naroda koji živi na crnogorskim prostorima stotinama godina.

Jaki i obrazovani ljudi neophodni za opstanak

Zbog svega navedenog, Bošnjacima u Crnoj Gori više nego ikad treba intelektualna plejada ljudi, akademika, doktora nauka iz različitih oblasti (naročito iz ekonomije) koji su spremni da djeluju sinergijski i da budu ogledalo bošnjačkog naroda. Potrebna nam je puna afirmacija u društvenim okvirima države kako bi osigurali opstanak na ovim prostorima bez pretjeranog oslanjanja na pomoć crnogorskih vlasti.

Bošnjaci moraju biti svjesni činjenice da samo adekvatnim obrazovanjem mladih ljudi, sadašnjih i budućih genracija mogu instalirati jake temelje potrebne za dalju ekspanziju ali i za sušti opstanak. Tokom historije se pokazalo da ako neko želi uništiti jedan narod, on posegne za uništavanjem i potpunim oduzmanjem obrazovanja koje taj narod ima ili bi mogao imati. Takav epilog Bošnjaci jednostavno ne smiju sebi dozvoliti. Nove generacije trebaju generirati i obrazovati kvalitetan kadar koji je spreman povesti bošnjački narod u preporod kako bi se ispravila stoljetna nepravda.

Značaj treba dati i natalitetu koji je osnovni postulat razvoja jedne nacije. Jednako je važno voditi dijalog s ljudima koji istom dioptrijom rezoniraju vjeru i naciju, izjednačavajući ta dva pojma. Treba vjerovati da je takva retrogradna politika nepotrebna, te da bi efekt bio multiplikativan i mnogo više respektabilan ukoliko Bošnjaka na narednom popisu u Crnoj Gori bude između 13 posto i 15 posto, što i jeste činjenično stanje po mnogim neformalnim analizama.

Nacionalni sastav Crne Gore

Nacionalni sastav Crne Gore, prema službenim rezultatima popisa stanovništva 2011. godine:

UKUPNO 620.029 stanovnika:

  • Crnogorci 44,98%
  • Srbi 28,73%
  • Bošnjaci 8,65
  • Albanci 4,91%
  • muslimani 3,31%
  • Romi 1,01%
  • Hrvati 0,97%
  • neizjašnjeni 4,87%

Nacionalni sastav Crne Gore, prema službenim rezultatima popisa stanovništva 2003. godine:

UKUPNO 620.145 stanovnika:

  • Crnogorci: 267.669 (43,16%)
  • Srbi: 198.414 (31,99%)
  • Bošnjaci: 48.184 (7,77%)
  • Albanci: 31.163 (5,03%)
  • muslimani: 24.625 (3,97%)
  • Romi: 6.251 1,01%
  • Hrvati: 6.811 (1,1%)
  • neizjašnjeni: 30.170 4,87%

Autor: Sead Šahman
Izvor: Magazin Novo Vrijeme

Facebook komentari

komentara

Reaguj na ovaj članak