Bošnjački institut Adil-beg Zulfikarpašić: Neprocjenjivo kulturno i historijsko blago

Najveće blago Bošnjačkog instituta predstavlja biblioteka, koja broji više od 150.000 bibliotečkih jedinica, i čije knjiško bogatstvo pruža jedinstvenu mogućnost za daljnja istraživanja o Bosni i Hercegovini i njenoj prošlosti. Tu se nalazi i zbirka novina i časopisa, te kompletna godišta različite informativne i stručne periodike sa prostora Bosne i Hercegovine

slika084lh7
Priredio: Anes Džunuzović

Još od vremena Isa-bega Ishakovića, osnivača Sarajeva, dobrostojeći i učeni ljudi nalazili su načina da svojoj zemlji i narodu daruju nešto što će im biti od opće koristi i dobra. To su bile džamije, biblioteke, česme, hamami, hanovi, ćuprije i sl. Gazi Husrev-beg, Behram-beg, Karađoz-beg neki su od najpoznatijih vakifa čija su imena zajedno sa njihovim vakufima sastavni dio kulturne povijesti Bosne i Hercegovine.

Osnivanje Bošnjačkog instituta

Kada se učinilo da je vrijeme vakifa tek dio historije, Adil-beg Zulfikarpašić – političar, publicista, kulturni mecena, ispisao je novu stranicu u povijesti bh. vakifa, utemeljivši 1988. godine Bošnjački institut u Cirihu, sa željom da ga jednoga dana izmjesti u Bosnu i Hercegovinu. Preseljenje Bošnjačkog instituta iz Ciriha u Sarajevo desilo se početkom 2001. godine, nakon što je završena izgradnja nove i savremeno opremljene zgrade. Iz Ciriha su preneseni glavni fondovi: biblioteka, arhiv, zbirka umjetničkih djela. Bošnjački institut nastao je kao rezultat 50-to godišnjeg rada Adil-bega i njegove supruge Tatjane na sakupljanju, klasificiranju i sistematiziranju različite građe o Bosni i Hercegovini, tačnije historijskog, književnog, novinsko-publicističkog, rukopisnog, arhivsko-dokumentacijskog i folklornog blaga. Temeljni zadaci su mu promoviranje kulturne baštine, povijesne istine i kulture Bošnjaka, kao i drugih naroda sa kojima Bošnjaci stoljećima žive. Bošnjački institut je smješten u samom srcu Sarajeva. Kompleks Instituta sačinjavaju moderna zgrada u kojoj su smještene knjige, arhiv dokumenata, video i audio arhiv, zbirka likovnih djela, kabineti za naučno-istraživački rad, čitaonice, sala za konferencije, te drugi popratni sadržaji; i Gazi Husrev-begov hamam, u kojem su smješteni eksponati, a koji je u funkciji kulturnog centra. Posredstvom zdanja Hamama (izgrađen 1535. godine) ostvario se historijski susret dva vakufa. Jedan, Gazi Husrev-begov, nastao u vrijeme kada su islamska kultura, obrazovanje i učenost doživljavali svoj uspon u Bosni i Hercegovini. Drugi vakuf, Adil-begov Institut, institucija koja je centar razvoja građanske kulture i vrijednosti kod Bošnjaka. Mjesto prijemčivo za drugo i drugačije, institucija koja istražuje prošlost ali i usmjerava budućnost.

Bibiloteka i orijentalni rukopisi

slika075te9
Najveće blago Bošnjačkog instituta predstavlja biblioteka, koja broji više od 150.000 bibliotečkih jedinica, i čije knjiško bogatstvo pruža jedinstvenu mogućnost za daljnja istraživanja o Bosni i Hercegovini i njenoj prošlosti. Tu se nalazi i zbirka novina i časopisa, te kompletna godišta različite informativne i stručne periodike sa prostora Bosne i Hercegovine. Katalog biblioteke se vodi uporedo na dva sistema, kao klasična kartoteka i kao elektronska baza podataka (po američkom bibliotečkom sistemu EOS International Graphical Library Automation System – GLAS). Bibliotečka građa razvrstana je u više odjela: Bosnika, Islamika, Kroatika, Serbika, Jugoslavika, Balkanika, Emigrantika, Turkika i Judaika. Godišnje, fond biblioteke se povećava za oko 3.500 bibliotečkih jedinica. U zbirci starih i rijetkih knjiga može se pronaći prvi prijevod Biblije na mađarski jezik ”Szent Biblia” iz 1590. godine, Hronologija cijelog svijeta autora Marcusa Zeuriusa van Boxhorna ”Marci-Zueri Boxhorni chronologia praecipuorum universi orbis imperiorum” iz 1677. godine, te ”Historia Saracenica”, djelo autora Al-Makina iz 1625. godine, izvedeno od perzijskog pisca Al-Taberija.
Institut posjeduje bogatu zbirku orijentalnih rukopisa, koja sadrži 743 kodeksa sa 1.125 djela, među kojima je i svjetski unikat, rukopis ”An-Nasabu S-Šarif”, koji spada u najljepše arapske rukopise napisane u Bosni i Hercegovini. Rukopis je 1621. godine sastavio (ili prepisao) derviš Mahmud. Tu je i bogata zbirka faksimila rukopisa unikata i rariteta klasičnih orijentalnih djela, u izdanju Goethe instituta iz Frankfurta.

Vrijedna zbirka umjetničkih djela

slika077qk0
Bošnjački institut posjeduje i veliku Zbirku umjetničkih djela. Ona sadrži zbirku likovnih djela Bošnjaka u kojoj su zastupljena 132 autora sa preko 650 djela. U toj zbirci posebno mjesto zauzima stalna izložbena postavka Mersada Berbera sa preko 70 umjetničkih djela. Tu je još i zbirka djela umjetnika sa prostora bivše Jugoslavije, kao i zbirka stranih umjetnika sa dvije kolekcije akvarela austrougarskih slikara Eduarda Loidolta i Edmunda Misere, čiji su radovi inspirisani bosanskohercegovačkim motivima
Izdavačka djelatnost, kojom se Institut bavi od svog osnutka u Cirihu, je od posebne važnosti za Institut. Do sada je Institut bio izdavač ili suizdavač više desetina naslova.

Kartografska zbirka

U fondu Kartografske zbirke nalaze se sve vrste karata: pregledne, tematske (istorijske, geološke, klimatske, saobraćajne, turističke…), specijalne karte, topografske karte svih mjerila, planovi gradova, stare geografske karte, rukopisne karte i dr. Zbirka broji oko 2.000 karata. Od toga najviše je karata Bosne i Hercegovine, zatim karata i planova Jugoslavije, te karata Evrope i svijeta. Najvrjednije od svih karata su stare karte Bosne i Hercegovine i karte susjednih zemalja (17-20. stoljeće).

Gazi Husrev-begov hamam

slika106us9
Posebno mjesto u kompleksu zdanja Bošnjačkog instituta zauzima Gazi Husrev-begov hamam. To je prostor u kojem se, na jedinstven način, dopunjavaju orijentalna arhitektura sa modernim uređenjem, stvarajući prelijep i ugodan prostor gdje se njeguje i odvija živa kulturna aktivnost. Hamam je mjesto događanja brojnih kulturnih sadržaja poput promocija knjiga, književnih večeri, koncerata, izložbi, ali i mjesto za druženje i susrete.
Rad i cjelokupna djelatnost Bošnjačkog instituta odvija se po najvišim svjetskim standardima. Tako, između ostalog, u Institutu postoje i multimedijalni prostori koji se koriste za izložbe, promocije, koncerte, simpozijume, okrugle stolove, predavanja istaknutih profesora, naučnika itd.

Ko je Adil-beg Zulfikarpašić?!

bosnjak_adil Adil-beg Zulfikarpašić je potomak stare bosanske plemićke porodice – bega Čengića. Rodio se u Foči 1921. godine. Adil Zulfikarpašić odgojen je u intelektualnoj i patrijahalno-vjerskoj sredini, u okruženju koje je uvjetovalo njegov veoma rani interes za izgradnju pravednijeg društvenog poretka. Već kao gimnazijalac, sa šesnaest godina, pristupa komunističkoj omladini, da bi ubrzo bio primljen i u Komunističku partiju Jugoslavije. Početak rata zatiče ga u Foči. Tokom rata bio je u partizanskim jedinicama i na raznim dužnostima. Uhapšen je od ustaša 1942. godine i osuđen na smrtnu kaznu. Porijeklo i činjenica da su mu brata ubili četnici doveli su do preimenovanja kazne u zatvorsku. Uspio je pobjeći. U prvoj vladi Republike Bosne i Hercegovine nakon Drugog svjetskog rata postavljen je za pomoćnika ministra trgovine. Ubrzo uviđa kako kod vodećeg komunističkog sloja umjesto idealizma ranih godina borbe dolazi jagma za materijalnim dobrima i ugodnim životom. Odlučuje sve raskinuti i otići u emigraciju. Početkom februara 1946. bježi u Italiju, u Trst, gdje dobiva politički azil. Odatle odlazi u Rim. U oktobru 1946. prelazi u Austriju. U Insbruku i Gracu studira političke nauke. Za jednu američku novinsku agenciju piše članke o marksizmu. Godine 1954. prelazi u Švicarsku. Tu počinje svoju dugu političku borbu za bošnjaštvo, afirmiše se kao istaknuti predstavnik bošnjačke dijaspore. U periodu od 1965. do 1976. razvija uspješnu aktivnost na poslovnom polju, ustanovivši vlastitu uvozno-izvoznu i finansijsku firmu. Početkom 1980-tih likvidira preduzeće, da bi se sasvim posvetio političkom i kulturnom radu za Bosnu. Postavivši sebi za cilj da ustanovi u slobodnom svijetu jednu kulturnu instituciju za proučavanje prošlosti Bosne i promoviranje njezine kulture, svoju ionako već bogatu biblioteku počinje obogaćivati prikupljanjem knjiga i dokumentacije iz domovine i svijeta. U junu 1988. Adil Zulfikarpašić osniva Bosniaken Institut u Cirihu, sa statusom zaklade (vakufa). Povratak Adila Zulfikarpašića u domovinu Bosnu poklapa se sa padom komunističkog režima i početkom demokratskih procesa u bivšoj Jugoslaviji. 1998. godine Zulfikarpašić odlučuje da preseli Bošnjački institut iz Ciriha u Sarajevo, pa je 24. maja 2001. godine svečano otvoren moderno i savremeno opremljen ”Bošnjački institut – Fondacija Adil Zulfikarpašić” u Sarajevu. Adil-beg je živio sa suprugom Tatjanom u Cirihu, često boraveći u Sarajevu, gdje je i umro nakon kratke i teške bolesti 21. jula 2008. godine. Dobitnik je mnogih nagrada, poput Počasnog doktorata pravnih nauka Univerziteta u Bihaću 2007. godine. A Adil Zulfikarpašić izabran je za počasnog člana ANU BiH na izbornoj skupštini Akademije koja je održana u maju 2002. godine.

Diwan Magazin

Facebook komentari

komentara

Reaguj na ovaj članak