Skip to content

Historija

Zašto Se Šuti o Činjenici da Su Srbi Ubili 15.000 Jevreja – Politika Dnevne Novine

Zašto se do sada uglavnom govorilo i pisalo o jevrejskim žrtvama samo u Jasenovcu kada je poznato da je u Srbiji, a posebno u Beogradu do 1942.godine ubijeno više od 15.000 Jevreja? Treba znati da je Hitler osobno čestitao Nediću na efikasnosti u tome što su Srbi prvi u Evropi „završili“ sa Jevrejima. Zašto su do sada (povijesničari, zatočenici logora, političari i dr.) izbjegavali da govore i pišu o bošnjačkim zatvorenicima u Jasenovcu? Bošnjaci su u jasenovačkom logoru ubijani kao antifašisti U Jasenovcu je (12.05.) održana komemoracija povodom stradanja logoraša u jasenovačkom logoru i njihovog proboja iz logora prije 68 godina. Komemoracija je održana tri sedmice od datuma proboja logoraša (22.04.), a razlog su poplave u aprilu, upravo na godišnjicu proboja Sjećanje i pamćenje trebaju biti sastavni dio kolektivnog identiteta svakog naroda, a Bošnjaka tim prije i tim više, jer su u toku svoje povijesti bili žrtve brojnih zločina o kojima se u prošlosti malo ili nimalo govorilo i pisalo. A, zločini su, upravo, zbog te šutnje rasli i narasli do neslućenih razmjera, do nedavnih zločina 1992- 1995.godine. Da se imala prijašnja pouka, pouka iz rata 1942- 1945. godine, zasigurno, zločini bi mogli biti spriječeni. Otuda o tome, nadalje, nužno je voditi računa i stalno na to upozoravati mlađe generacije kako se povijest ne bi ponavljala. No, o tome u našim novih povijesnim udžbenicima se ništa ne uči. Raniji zločini generirali su nove Jedno od pitanja koje je iz više razloga ostajalo bez odgovora, neistraženo i zatamnjeno, jeste pitanje stradanja Bošnjaka u Drugom svjetskom ratu. Tek po koje istraživanje stidljivo je ukazalo na sve strahote kroz koje su prošli Bošnjaci. Razloge tome možemo pronaći u društveno-političkom sistemu, ali i u nama samima. Shvatajući potrebu osvjetljavanja sudbine Bošnjaka u prošlosti dipl.… Read More »Zašto Se Šuti o Činjenici da Su Srbi Ubili 15.000 Jevreja – Politika Dnevne Novine

Da Li Postoji Stari Ras – Prestonica Srpske Države?

Uzvodno uz rijeku Rašku, prema njenom izvoru, desetak kilometara od Novog Pazara, pokraj same rijeke Raške i puta koji vodi prema Tutinu i Pešteri, nalaze se ostaci srednjovijekovnog grada koji je enigma za srpske arheologe i historičare a ujedno i zabranjena zona za bošnjačke znanstvenike. Autor: Emir Bajrović Osamdesetih godina prošlog vijeka, ekipa arheologa Marka Popovića je istraživala ovaj lokalitet. Međutim, nisu uspjeli naći nikakav konkretan dokaz za teoriju zbog koje su i prevrtali to ”neprocjenjivo kamenje”. Nedostatak dokaza nije ih spriječio da napišu nekoliko knjiga o tome kako je moguće da je na tom lokalitetu zapravo Stari Ras. Na osnovu Popovićevih radova, taj lokalitet je 1978. godine, kao svjetsko kulturno dobro, stavljen na listu UNESKA. Međutim, prije deceniju i pol, ekipa Filozofskog fakulteta u Beogradu, na čelu sa akademikom Jovankom Kalić je oborila Popovićevu teoriju dokazavši da Ras nije na spomenutom lokalitetu. Osim toga, oni su izašli sa novom teorijom da se Ras nalazi na Gradini – Postenje nedaleko od grada Raške (i taj je lokalitet pod zaštitom UNESKA). Popovićeva teorija je i od strane mnogih drugih srpskih arheologa i historičara više puta osporavana. Rasprave o pravom lokalitetu Starog Rasa (navodne prijestonice Nemanjićke srpske države) su se rasplamsale unutar srpske akademske zajednice do te mjere da je Stari Ras postao najveća enigma srpske historije. Sada već postoji nekoliko teorija. Najinteresantnija je ona koja je trebala da pomiri sve ostale, odnosno da je Ras skup više lokaliteta i utvrda a ne grad. Kako je moguće da ni stručnjaci ne znaju šta je bio Ras i da li je Ras uopće postojao, pitanje je koje se nameće poslije svega?! Bez obzira na neosnovanost tvrdnje da se na tom lokalitetu nalazi Ras, ukoliko krenete u obilazak istog, sačekaće vas veliki znak namijenjen… Read More »Da Li Postoji Stari Ras – Prestonica Srpske Države?