Stranka demokratske akcije (SDA) će dobiti novog predsjednika nakon najave povlačenja aktuelnog lidera Sulejmana Tihića, a utrka za tu poziciju unutar ove stranke već je započela, javlja bh. novinska agencija Patria (NAP).
Nikada do sada nije bilo više kandidata za čelnu poziciju najjače bošnjačke stranke i najveće političke organizacije u Bosni i Hercegovini. Konačna odluka o novom čelniku bit će donesena na stranačkom kongresu naredne godine.
No, kako saznaje NAP, očekuje se da demokratski proces koji je već pokrenut u SDA, i ranije iskristalizira novog lidera, nasljednika Alije Izetbegovića i Sulejmana Tihića.
Posljednji kongres SDA, održan 2010. godine u sarajevskoj Zetri, i skoro cijela godina uoči Kongresa, bh. javnosti je donio dramatičnu političku borbu između Tihića i Izetbegovića, dok je treći kandidat Adnan Terzić od samog početka bio bez velikih šansi.
Aktuelni je lider odnio pobjedu, a Izetbegović je tada ogorčen zbog poraza najavio i povlačenje iz aktivnog rada u stranci. No, ubrzo se vratio. Četiri godine poslije, SDA je zbog teške situacije u državi odgodila kongres i sve „premostila“ Konvencijom koja je Izetbegovića promovirala u zamjenika predsjednika i glavnog kandidata za lidersku poziciju.
Ali, Izetbegović zasigurno neće imat lahak posao. Istraživanje reportera bh. novinske agencije Patria (NAP) pokazuje da ima nekoliko visokih stranačkih čelnika koji imaju ambicije naslijediti Tihića. Također, postoje i oni koji vrebaju šansu iz prikrajka nadajući se da će profitirati u borbi velikih igrača.
NAP donosi listu devet mogućih opcija za novog čelnika SDA, u samom startu utrke. Sasvim sigurno, većina će tokom narednih mjeseci biti selektirana, te će u samu završinicu ući ne više od tri moguća Tihićeva nasljednika.
Bakir Izetbegović
– aktuelni zamjenik predsjednik SDA, bit će, sasvim sigurno jedan od kandidata, vjerovatno i najjači. Mnogi smatraju da mu sadašnja pozicija faktički v.d. predsjednika obzirom na Tihićevo zdravstveno stanje, donosi ogromnu i nedostižnu prednost. Izetbegović je iskusan političar, bivši parlamentarac, aktuelni čelnik bh. predsjedništva BiH i sin prvog predsjednika Alije Izetbegovića. Smatra se da najveću prepreku ima u stranačkoj bazi koja mu nije naklonjena, ali i brojne prednosti.
Šemsudin Mehmedović
– dugogodišnji lider jakog ogranka SDA iz Tešnja i istaknuti parlamentarac. Najveći gubitnik na prošlogodišnjoj Konvenciji, kada je pometen iz najvišeg vrha stranke, vjerovatno jer je i tada pokazivao ambicije za čelnu poziciju. Aktivno traži promjene u SDA. Ima podršku jakih firmi iz Tešnja, ali i historiju konflikata i hipoteku krivičnih prijava, bez obzira na to što niti jedna nije dokazana.
Adil Osmanović
– potpredsjednik SDA. Važi za Tihićevog najbližeg saradnika. Aktuelni ministar raseljenih i izbjeglica u Vladi FBiH. Bio dugogodišnji čelnik SDA u RS odakle i vuče političko iskustvo i uspjeh. Važi za odmjerenog političara iza kojeg nema niti jedne afere. Ozbiljan kandidat, a mnogi u njemu vide neophodnu stabilnost i kontinuitet politike SDA. Protivnici mu prigovaraju da nema karizmu svojih prethodnika.
Asim Sarajlić
– aktuelni potpredsjednik SDA i šef Kluba SDA u Parlamentu BiH. Ambiciozan, relativno mlad političar koji je jako brzo napredovao od mjesta načelnika u Vogošći do zamjenika predsjednika SDA. No, Izetbegović mu je na Konvenciji uzeo to mjesto. Sarajlić to nije zaboravio, te mu to može biti motivacija da krene u utrku. Ukoliko procijeni da neće pobijediti, na vrijeme će se prikloniti jačem takmacu.
Denis Zvizdić
– aktuelni čelnik sarajevske SDA. Dugo je u vrhu stranke. Iako se smatra bliskim Izetbegoviću, nije isključeno da Zvizdić i samostalno krene prema poziciji predsjednika SDA. Obavljao visoke dužnosti u KS i Federaciji BiH, no u posljednje vrijeme premalo eksponiran. Problemi u Kantonu Sarajevo gdje vodi stranku najveći su mu minus, no mnogi u njemu vide novo lice i svježe rješenje.
Albdulharis Šeta
– utjecajni političar iz Sarajeva je iznenada smijenjen je sa čela KO SDA. Međutim, velika podrška koju i dalje ima u najvećem stranačkom ogranku, Šetu čini izglednim kandidatom. Pripisuje mu se politička inteligencija i sposobnost pregovaranja, a dominacija koju je SDA imala u Sarajevu do dolaska Zvizdića je uspjeh na kojem temelji svoje šanse. Nije potpuno jasno da li će ući u utrku ili podržati nekog drugog kandidata. U prilog mu ide i činjenica da većina u stranačkoj bazi smatra da novi predsjednik SDA treba biti iz Sarajeva.
Bakir Alispahić
– ratni ministar unutrašnjih poslova RBiH, biznismen i univerzitetski profesor. Uprkos raspuštanju odbora za sigurnost, kojeg je vodio, i dalje je jako utjecajan u stranci. Član Kadrovske komisije. Alispahiću se u posljednje vrijeme pripisuju ambicije za još snažniji stranački angažman, posebno na inicijativu veterana, prvoboraca i boračkih organizacija.
Sanjin Halimović
– aktuelni ministar u Vladi FBiH iz Sanskog Mosta i potpredsjednik SDA. Halimović priprema kandidaturu u sjeni jačih kandidata. Međutim, ne treba ga potcijeniti, posebno ne terenski rad SDA struktura u Krajini. Ostvario je i solidan broj glasova. Za mnoge, koji ne mirišu najjače kandidate, može biti rezervna opcija.
Niko od gore navedenih
– Nije isključeno da se članovi i aktivisti SDA odluče u utrku ubaciti novo ime, nestranački kadar i kandidata koji nije iz samog vrha stranke niti je bio politički angažiran. Sve više je, tvrdi se, onih koji misle da bi potpuno novo lice bilo najbolja i najrazumnija opcija. Profiliranje novog stranačkog lidera iz ekonomskog ili akademskog kruga u BiH, moglo bi smiriti unutrašnje tenzije i otvoriti vrata unutrašnjoj reformi SDA, ali i cijele BiH.