Bakir Izetbegović: Moj politički napredak je počeo nakon Alijine smrti

Mene je moj rahmetli otac veoma ozbiljno shvatao i redovito konslutovao. U najtežem periodu rata sam bio njegov lični sekretar, provodio 24 sata dnevno uz njega. U intervjujuu listu «Start» 2001 godine je na upit novinara «ko je njegov najuticajniji savjetnik» odgovorio čak pomalo kapriciozno – «moj sin Bakir». Moj napredak u politici je krenuo tek u vremenu nakon njegove smrti, prije deset godina, i nikad nije prestao. A tu vam otac kojeg više nema ne može puno pomoći, morate dokazati vlastitu viziju, kreativnost, kapacitet.

bakir-izetbegovic

Fahrudin Radončić Vas je upravo u našem magazinu Obzor izravno označio kao „vođu bošnjačke državne mafije“ odogovorne za nekoliko poratnih ubojstav (Ugljen, Leutar, Halilović…) koja nikada nisu rasvijetljena. Što je Vaš odgovor na tako teške optužbe?

Radončić je izjavio da sam uvezan sa «bošnjačkom državnom mafijom» i «tajnim muslimanskim službama». Moram priznati da ne znam za sličan slučaj u civiliziranom svijetu, dakle situaciju u kojoj se ministar sigurnosti usudio optužiti za ovakve stvari predsjednika, odnosno člana predsjedništva države. Ovo više nije pitanje odnosa Radončića prema Izetbegoviću, ili kampanje laži nekog «Avaza» koja ne prestaje već deceniju i pol i koja samo mijenja ličnosti koje su trenutačnom metom napada. Ovo je problem odnosa državnih institucija, nevjerovatan napad ministra sigurnosti na kolektivnog šefa države, stvar koja se  mora raščistiti ako želimo graditi normalnu državu i društvo. Moj odgovor će biti parlamentarna i sudska istraga koja će Fahrudina Radončića natjerati da kaže na čemu je bazirao ove drske kvalifikacije. Poslaničko pitanje u ovom smislu je već postavljeno od strane kluba SDA pred Predstavničkim domom Parlamentarne skupštine BiH, tužbu za klevetu kanim pokrenuti u narednim danima.

Kakve su Vaše veze s Iranom, ali i tvrdolinijašima u islamskom svijetu? O tome ne govori samo Radončić, iako je on možda najjasniji u takvim optužbama?

O tome govori samo Radončić, a onda se te gluposti prepričavaju i recikliraju. Ozbiljnog, analitičkog teksta o tome nećete naći, niti će se ijedan ozbiljan novinar baviti tako neozbiljnim stvarima. Ja imam dobre odnose sa predsjednicima pojedinih islamskih zemalja, ni sa kakvim tvrdolinijašima. Sa garniturom turskih lidera već dugo imam prijateljske odnose, i Bosna i Hercegovina može samo imati koristi od toga.

Otkuda tako žestok personalni sukob između Vas i gospodina Fahrudina Radončića? Do prije nekoliko godina bili ste vrlo bliski, a poznato je da je Radončić politički bio vrlo blizak Vašem ocu Aliji Izetbegoviću?

Radončić je bio blizak, i biće blizak sa svakim ko mu u tom trenutku treba. I napadat će svakoga ko mu smeta, ko se nađe na putu ostvarenja njegovih interesa i ambicija. I radit će to u svom stilu, dugotrajnim kampanjama laži i diskvaliifikacija, metodama specijalnog rata za koje je izgleda imao dobre učitelje. Ja sam ga porazio na izborima 2010 i njegov ego to nikada neće prihvatiti.

Radinčića sam porazio, njegov ego to ne može da prihvati

Postoji li unutar bošnjačkog političkog spektra struja kojoj odgovara rušenje BiH i koja bi se zadovoljila Federacijom BiH kao bošnjačkom državicom na Balkanu?

Među relevantnim i uticajnim bošnjačkim političarima i intelektualcima nećete naći nikoga sa takvim idejama. Opet nam Radončić «otkriva Ameriku», nešto što niko drugi ne vidi i ne prepoznaje. Radončić općenito ima takav odnos prema istini i sposobnosti ljudi da samostalno zaključuju. To je jedan nipodaštavajući odnos. On smatra da objektivna istina ne postoji, da se istina kreira. Konkretno, da je on taj u BiH koji je ponajviše kreira. Bošnjaci su imali ponudu, tačnije trpili pritisak uticajnih globalnih lobija da prihvate tripartitnu podjelu BiH, da uzmu dio za sebe. I opredijelili se za cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, za obnovu multietnične zajednice, za građansko društvo, za državu uređenu po evropskim standardima, za euroatlantske integracije. I bili spremni platiti cijenu za to, prenijeti veliki dio vlasti sa sebe na međunarodnu zajednicu, prepustiti se njenoj volji i presudi zarad obnove BH društva, duha i države.

BiH je trenutačno nefunkcionalna država koja ozbiljno zaostaje u reformamama, uključujući i one na putu prema EU. Može li se u nacionalno i politički podijeljenoj zemlji pronaći zajednički interes ili cilj oko kojeg će se okupiti sva tri naroda?

Može, pod uslovom da odnose artikuliraju razumni i pragmatični lideri, da odustanu od novih političkih avantura koje vode  u ćorsokake, već da se okupe na setu pitanja koja se daju riješiti i koja predstavljaju boljitak za sve građane BiH.  BiH neće biti podijeljena, u njoj neće biti novih entiteta, niti će postojeći biti ukinuti. Prestanimo se iscpljivati s tim pitanjima. Umjesto toga, fokusirajmo se na ispunjenje uslova za brži napredak ka EU i NATO, prestanimo sa prepirkama koje obeshrabruju ulazak inostranih incvesticija u BiH, pojednostavimo i ubrzajmo procedure koje će privući investitore i kapital, itd.

Hrvatsko pitanje se već godinama nameće kao ključni neriješeni problem u daytonskom ustroju BiH. Kako Vi vidite rješenje tog problema i sve izraženijeg nezadovoljstva i frustracije bh. Hrvata ?

Mislim da se s tim osjećajem nezadovoljstva i frustracije pretjeruje, da se ono namjerno «pumpa» radi predizbornih pozicioniranja političara. Hrvati nisu neravnopravna etnička skupina u BiH. Na većem dijelu Hercegovine i na dijelovima Srednje Bosne oni dominiraju, u Kiseljaku nadomak Sarajeva Bošnjaci se neuspješno bore protiv bjelodane diskriminacije. Opštinski simboli i struktura zaposlenih je potpuno hrvatska. Dan opštine je 20.juli, odnosno dan Ilije proroka, nebeskog zaštitnika župe Kiseljak. U ostatku Federacije Hrvati participiraju u vlasti i uticaju u skladu sa procentualnom  zastupljenošću. Paritete uživaju na mnogim pozicijama u Federaciji i na nivou BiH čime su izjednačeni sa Bošnjacima kojih u BiH ima barem tri puta više. U Federaciji drže finansije, bankarski sektor, dobivaju raznovrsne  subvencije procentualno više od Bošnjaka, Hrvati su u posljednje dvije decenije otvorili 2 univerziteta i preko 150 osnovnih i srednjih škola koje podržavaju i pohađaju i Bošnjaci, recimo katoličke školske centre u Sarajevu, Tuzli, Bihaću i Zenici.  Tvrdnja da su Bošnjaci izabrali hrvatskog člana Predsjedništva je najuvljerljiviji argument za tvrdnje o «neriješenom hrvatskom pitanju». Naravno, mnogo Bošnjaka je glasalo za Željka Komšića, ali je upitno dali su to radili kao Bošnjaci ili naprosto građani kojima se Komšić dopada. Bilo kako bilo, Hrvati očigledno imaju frustracije u vezi sa izborom njihovih predstavnika i to se može riješiti indirektnim izborom, recimo na način kako je to bilo predviđeno Aprilskim paketom ustavnih promjena.

Srpski nacionalisti su odlučili pogledati istini u oči

Poznato je da vaša stranka SDA nije sretna zbog izbacivanja vodećih političkih stranaka iz Federacije (dva HDZ-a), a ni oni zbog toga što je SDA izbačena iz Vijeća ministara. Je li moguće novo preslagivanje vlasti na svim razinama?

Jeste. SDA i HDZ su dogovorili strateško partnerstvo, i do tog partnerstva će ranije ili kasnije doći. To partnerstvo je potrebno Hrvatima i Bošnjacima jer te dvije etničke skupine još uvijek žive izmiješane da dobrom dijelu Hercegovine i Bosne.

Vodite vrlo intenzivnu regionalnu politiku. Otišli ste u Beograd na sastanak s Tomislavom Nikolićem, iako nisu svi u Sarajevu blagonaklono gledali na to. Vjerujete li u suradnju s njim i iskrene namjere prema BiH?

Vjerujem da smo u Srbiji dobili garnituru sazrelih nacionalista koji su spremni pogledati istini u oči i konačno pokušati za svoju zemlju i narod učiniti ono što je njihov istinski interes. Prije svega, riješiti pitanje Kosova i prihvatiti cjelovitost i suverenitet Bosne i Hercegovine. Izjave Nikolića, Dačića i Vučića to zorno svjedoče, nikad do sada niste mogli čuti tako zrele, katarzične stavove uticajnih srbijanskih lidera.

Imate dobre odnose s predsjednikom Ivom Josipovićem. Što očekujete od Hrvatske nakon njenog ulaska u EU?

Nastavak korektnog, komšijskog odnosa prema BiH, pomoć na našem putu ka EU i NATO, brže rješavanje otvorenih pitanja, poput granice, imovine BH firmi u Hrvatskoj, korištenja vodnih resursa poput Buškog jezera. Hrabrije i brže rješavanje otvorenih pitanja.

Nedavno ste u Rijeci pohvalili odnos države Hrvatske prema svojim muslimanima. Kakav značaj to ima u regionalnom pa i ukupnom europskom kontekstu?

Nažalost, par dana nakon otvorenja desio se napad na Riječku džamiju i bacio sjenu na odnos prema muslimanima. Drago mi je da je napadač pronađen i uhapšen i uvjeren sam da će biti primjerno kažnjen. Hrvatska država zaista daje dobar primjer mnogima, i na zapadu i na istoku, kada je u pitanju odnos prema vjerskim slobodama i podrška vjerskoj i kulturnoj raznolikosti. Hrvatska nije samo tolerisala, ona je podržavala izgradnju golemih islamskih centara u Zagrebu i Rijeci. Hrvatska država je osigurala ravnopravnost Bošnjaka u hrvatskom društvu koja je sasvim očigledna.

Turci pomažu Bošnjake na pametan način

bakir i edoan

Je li opravdan strah Hrvata i Srba u BiH od rastućeg utjecaja Turske na Balkanu, a posebno u BiH?

Naravno da nije. Šta to Turci mogu uraditi protiv interesa Srba i Hrvata na Balkanu i u BiH? Obnoviti još poneki most i džamiju koju su domaći akteri u ludilu devedestih porušili, dati još neki povoljan  kredit za povratnike, uključujući i Srbe i Hrvate? Lideri moderne Turske su mudri ljudi, oni pomažu Bošnjake na pametan način, pomirujući i pomažući sve u regionu. Naravno, žele obnoviti i spomenike iz otomanskog perioda i potvrditi svoje trajanje na ovim prostorima, ali to nikom pametnom ne bi trebao biti problem. Stari most u Mostaru i tekija na Buni su zajedničko bogatstvo i mamac za turiste sa svih strana svijeta. Tako, recimo, trgovački centar «Mepas mall» može samo profitirati, imati  bolju posjećenost zbog blizine markantnog mosta iz otomanskog perioda.

Svjesni ste da Vas se, iako ste političar s golemim iskustvom, još uvijek doživljava prvenstveno kao sina Alije Izetbegovića. Koliko je to prednost, a koliko breme u Vašoj političkoj karijeri?

To je prednost, i ja nikad nisam imao problem sa vlastitom individualnošću, uvijek sam imao vlastita gledišta i stavove. Uostalom, mene je i moj rahmetli otac veoma ozbiljno shvatao i redovito konslutovao. U najtežem periodu rata sam bio njegov lični sekretar, provodio 24 sata dnevno uz njega. U intervjujuu listu «Start» 2001 godine je na upit novinara «ko je njegov najuticajniji savjetnik» odgovorio  čak pomalo kapriciozno – «moj sin Bakir». Moj napredak u politici je krenuo tek u vremenu nakon njegove smrti, prije deset godina, i nikad nije prestao. A tu vam otac kojeg više nema ne može puno pomoći, morate dokazati vlastitu viziju, kreativnost, kapacitet.

Vaš otac i dalje uživa veliki ugled među Bošnjacima, ali mu mnogi od njih zamjeraju što je u Daytonu pristao na legalizaciju Republike Srpske. Je li, po Vašem mišljenju, imao izbora?

Nije. Ključni kreatori mirovnog procesa su tu bili krajnje odlučni.

Kako komentirate presudu šestorici bosanskohercegovačkih Hrvata u Haagu?

Potvrdila je istinu koju su Bošnjaci Herecgovine i srednje Bosne dobro znali jer su je iskusili na vlastitoj koži – Tuđmanova Hrvatska je iskoristila slabost odbrambenih snaga Bosne i Hercegovine i pridružila se agresiji i pokušaju komadanja teritorije Bosne i Hercegovine, stvaranju hrvatskog entiteta koji bi se zatim pripojio Hrvatskoj. I metode su bile iste. Etničko čišćenje, konc-logori, silovanja, rušenja spomenika koji svjedoče prisustvo bošnjačke kulture na tim područjima, čaršija, mostova, naročito temeljita destrukcija i uklanjanje džamija. Sve ovo je konstatovano u presudi. Ovo je veoma važan akt za buduće odnose u Bosni i Hercegovini, i za buduće odnose Bosne i Hercegovine sa Hrvatskom. Uvjeren sam da će ovom presudom biti zadat konačan udarac ambicijama za stvaranje «trećeg entiteta» i eventualnoj podršsci Zagreba takvim idejama.  Samo na istini, na prihvatanju istine ma kakva ona bila, se mogu izgraditi budući dobri i korektni odnosi Hrvata i Bošnjaka.

Izvor: Obzor

Facebook komentari

komentara

Reaguj na ovaj članak