Koja je veza izbora u BiH i Sandžaku ili svijest o opštem bošnjačkom djelovanju

Da li će novoizabrani član Predsjedništva biti voljan da posjeti Sandžak i druge prostore gdje Bošnjaci žive? S’ obzirom da Bošnjaci nemaju nacionalnu državu ali BiH doživljavaju kao svoju maticu, bošnjački član Predsjedništva BiH je naša najveća politička figura

ZAJEDNISTVO
Autor: Emir Bajrović

Kao mladom čovjeku, Bošnjaku, koji prati dnevnopolitičku realnost Sandžaka i Bosne, pažnju mi privlače budući izbori u Bosni i Hercegovini i u Sandžaku. Na prvi pogled ovi izbori u Bosni ničim nisu povezani sa izborima za BNV u Sandžaku, no, za sandžačke Bošnjake oni su itekako povezani i to važnošću koju predstavljaju za nas. Izbjeći ću govor o kandidatima i favoriziranje određenih opcija u želji da objektivno i nepristrasno govorim o temi. Govoriću sa aspekta mladog Bošnjaka koji nije politički angažiran.

Tužna strana svega toga jeste činjenica da omladina nije ozbiljno uključena u ova dešavanja. S’ obzirom da mladi jesu budućnost jedne države i naroda to bi svakako trebalo biti alarmantno. Ni političari se ne trude da angažuju mlade ljude, da ih privuku i uključe u politički život našeg naroda. Samim tim što mladi ljudi čine najzdravije tkivo našeg društva i nisu podložni političkim manipulacijama oni ne predstavljaju interesnu zonu za političare. Učešće mladih u političkim strankama svedeno je na nasljednu liniju gdje djeca već politički angažiranih osoba i sama bivaju angažirana a glas prosječnog mladog čovjeka, nažalost, ne dopire do javnosti. Bitnu ulogu igra i generacijski jaz između političara i mladih koje treba privući. Naši političari koji su mahom starija generacija koja je propratila i ispratila nekoliko političkih sistema, ratova i država zaboravljaju da omladina ne posjeduje takvo iskustvo i da im odanost lideru i partiji ne znači isto što i njima. Sve ovo ne znači da omladina mahom ne posjeduje svijest o političkim zbivanjima u regionu i svijetu, upravo suprotno. Omladina je itekako svjesna i razborita i posmatra sve to sa jedne distance koja nam omogućava da sagledamo čitav tok dešavanja i da primjetimo sitne ali i prljave detalje koje starija generacija ne vidi. Glasačko tijelo koje odlučuje o našoj budućnosti mahom čine tradicionalno vjerni i odani članovi i simpatizeri političkih partija a to je i tužna strana svih političkih zbivanja u našem regionu. Godinama se ništa ne mijenja, kao da smo osuđeni da čekamo kada će isteći rok trajanja davno formiranim političkim strankama ili da čekamo da se politički lideri konačno penzionišu i prepuste stranke novoj generaciji sa novim idejama i ciljevima.

Izbori u BiH

Želim se osvrnuti na predstojeće izbore u BiH sa pozicije prosječnog sandžačkog Bošnjaka. Pitam se, prije svega, da li ćemo konačno dobiti bošnjačkog člana Predsjedništva koji je zainteresiran za Bošnjake van matice? Da li će novoizabrani član Predsjedništva biti voljan da posjeti Sandžak i druge prostore gdje Bošnjaci žive? S’ obzirom da Bošnjaci nemaju nacionalnu državu, ali BiH doživljavaju kao svoju maticu, bošnjački član Predsjedništva BiH je naša najveća politička figura, ili bi barem to trebao biti. Ono što nas zabrinjava jeste taj pasivan odnos dosadašnjih članova Predsjedništva prema opšte bošnjačkim interesima. Dok u Srbiji imate primjer izvanredne saradnje sa RS-om o zajedničkim pitanjima koja tište srpski narod, na bošnjačkoj strani ne postoji ništa ni slično tome kada je u pitanju saradnja Srbije i BiH vezano za Sandžak i sandžačke Bošnjake. S’ vremena na vrijeme u lokalnim novinama pojavi se informacija da će BiH otvoriti konzulat u Novom Pazaru i taman kad se sandžački Bošnjaci ponadaju da će do takvog nečega doći, tu priču ponese voda. Zašto BiH nije zainteresovana za narod koji je toliko voli i koji je doživljava svojom maticom? Mislim da Bosna mora imati prijatelje i smipatizere u regionu i ne smije zatvarati vrata dobronamjernim ljudima. Često je kroz historiju Sandžak bio izuzetno bitno pitanje za Bosnu. Sandžak je bio prostor koji je povezivao Bosnu sa državama koje su joj predstavljale nadu i utočište u teškim trenucima. A sada kada Sandžak nije više krucijalno pitanje za BiH, kada je Bosna prestala gledati prema istoku i okrenula se na drugu stranu i kada bosanskohercegovački političari ne vide lične interese u Sandžaku, pitanje te regije ostaje neinteresantno i nebitno. Bošnjački član Predsjedništva treba biti svebošnjački lider, jer drugog lidera i predstavnika nemamo. Kome će onda biti bitno pitanje Bošnjaka u Sandžaku ako ne bošnjačkom članu Predsjedništva BiH? Kako su opštenarodne dobrobiti nestale na uštrp ličnih interesa i kako se desilo da Bošnjaci u Sandžaku sada jedini na Balkanu čeznu za maticom i nemajući drugog izbora sve više gledaju u pravcu Turske nego li u pravcu Bosne i Hercegovine? Ostaje da vidimo da li će se takva situacija promijeniti i da li će novi (ili stari) bošnjački član Predsjedništva biti osoba zainteresirana za pitanje Bošnjaka u regionu? Jedno je sigurno, privrženost koju sandžački Bošnjaci osjećaju prema Bosni ne može promijeniti ništa pa čak ni takav odnos matice spram njih.

Izbori u Sandžaku

Drugi izbori koji dolaze uskoro su izbori za nacionalne savjete u Srbiji. Bošnjaci u Srbiji trenutno imaju dva nacionalna vijeća koja do skoro nisu sarađivala, u posljednje vrijeme situacija se mijenja. Važnost nacionalnog vijeća Za Bošnjake je itekako velika, što je jasno i političkim partijama u Sandžaku koje izražavaju želju da učestvuju na izborima. Kao jedan veliki podvig Bošnjačkog nacionalnog vijeća u tehničkom mandatu želim izdvojiti i pohvaliti njihov projekat uvođenja obrazovanja na bosanskom jeziku u srednjim i osnovnim školama u Sandžaku. Projekat je već upola realiziran, mada iz Vijeća napominju da su se susreli sa izolovanim slučajevima opstrukcije od strane pojedinaca u školama i nekih drugih vidova smetnji. Eto konačno se bosanski jezik izučava i na teritoriji Srbije. Ovo je, po mom mišljenju, jedan od najbitnijih događaja u skorijoj historiji Bošnjaka Sandžaka. Generacije koje budu izučavale nacionalne predmete predstavljaće jedan sasvim drugačiji naraštaj sa drugačijim pogledima i shvatanjima. Biće to ljudi sposobni da predstavljaju bošnjačku kulturu na svakom mjestu na kojem budu djelovali. Naravno, ovaj podvig izveli su sandžački Bošnjaci gotovo sasvim sami. Mislim da je sandžački čovjek sada već i navikao da se sam provlači kroz teškoće i da sam probija barijere koje ga dijele od njegovih ideala. U rješavanju naših problema mi nemamo podršku ni od koga, osim od nas samih.

A sasvim sigurno da je najveći problem u Sandžaku podijeljenost koja vlada od Islamske zajednice i političkih stranaka pa sve do nacionalnog savjeta. Sukobi između zavađenih strana ponekad miruju bez većih tenzija sve do pred izbore, onda se događaju čak i incidenti u kojima bude i žrtava. Politička situacija u Sandžaku bi se najkraće mogla objasniti tako što ćemo reći da postoje tri jaka politička faktora, to su SDA Sandžaka, SDPS i BDZS. Stranka BDZ Sandžaka je nastala kao rezultat podjele u islamskoj zajednici, dok su druge dvije jako starije. Politika SDA Sandžaka se nekoliko puta mijenjala u zavisnosti od pozicije njenih predstavnika u vlasti u Srbiji. Dok SDP predstavlja jednu jaku prosrbijansku struju koja do sada nije bila zainteresirana Bošnjačkim nacionalnim pitanjima, BDZ je jaka probosanska struja koja ističe nacionalna pitanja. Razlika je i u tome što zvanična Srbija podržava i ojačava prosrbijansku političku struju u Sandžaku a zvanična BiH je po tom pitanju potpuno pasivna.

Ono što Bošnjaci očekuju od ovih izbora i čemu se nadaju je, mogu slobodno reći, smirivanje tenzija između političkih protivnika i barem jedan korak naprijed prema ujedinjenju ovog brojčano malog naroda u Srbiji. A da li će se situacija popraviti i da li će daljna politička dešavanja u Bosni i Hercegovini pozitivno ili negativno uticati na stanje u Sandžaku ostaje nam da vidimo.

__________________________________
Diwan magazin
*Prenošenje teksta je dozvoljeno samo uz navode izvora i linka koji vodi na izvorni tekst

Facebook komentari

komentara

Reaguj na ovaj članak