Luksemburg – Hatidža Mehmedović: “U Srbiji se mjenjaju političari ali ne politika”

U subotu je u Luksemburgu održana centralna komemorativna akademija povodom 20 godina od genocida u Srebrenici. Na skupu su učestvovale predstavnice udruženja majki Srebrenice Hajra Ćatić i Hatidža Mehmedović, ambasadorica BiH u Belgiji Bisera Turković i prof. Admir Muratović.

srebrenica

U svojim obraćanjima gosti su podvukli potrebu sjećanja na genocid u Srebrenici ali i potrebu aktivne pomoći za preživjele koji se danas susreću sa mnogim poteškoćama. U svom nadahnutom obraćanju majka Hatidža Mehmedović je istakla da svijet još nije na dovoljan način osudio genocid u Srebrenici.

– U Evropi se više kažnjava za saobraćajni prekršaj nego što se u Bosni kažnjava za genocid. U Bosni je genocid nagrađen u vidu entiteta krvi i genocida. U takvom entitetu danas se nalazi Srebrenica, rekla je majka Hatidža.

Ona je istakla da se Bošnjaci na Balkanu osjećaju kao radnici koji su tehnološki višak u fabrikama.

– Srbija nije promjenila svoju politiku. U Srbiji se mjenjaju samo političari ali politika ostaje ista. To je politika Velike Srbije. Umjesto da taj narod doživi katarzu, nažalost, mladi Srbi su sada opasniji od njihovih očeva. U Memorijalni centar u Potočarima dolazi cijeli svijet, ali nikada niko nije doveo djecu i mlade iz entiteta Republika Srpska, kažala je Mehmedović.

Ne smijemo poviti glavu pred zločincima

Hatidža Mehmedović je poručila velikom broju okupljenih u Luksemburgu da Bošnjaci moraju učiti lekcije iz prošlosti.

– Ne smijemo poviti glavu pred zločincima i dodvoravati im se. Drugi izmišljaju zločine a mi šutimo o onome šta nam se desilo. Mi smo odgajani tako što smo pričali uz šapat o zločinima nad nama. Na kraju obraćanja majka Hatidža je pozvala međunarodnu zajednicu da u Bosni i Hercegovini na mala vrata ne uvodi Palestinu.

– Neka Bog sudi onima koji su mogli spriječiti genocid u Srebreniici a to nisu učinili. Oni su nam preko svojih snimaka otkrili gdje su grobnice naše djece. Dakle, oni su sve snimali, ali nisu htjeli da spriječe genocid u prokletoj zaštićenoj zoni. Teško je živjeti bez djece, ali ja se najljepše osjećam kada sam na mezarju. Evo ovdje sam tri dana i već mi nedostaje mezarje u Potočarima. Naša najveća radost je kada nađemo makar jednu kost našeg djeteta. Da Bog da nikome takva radost ne trebala, kazala je Mehmedović.

Hatidža Mehmedović danas živi u srebreničkom naselju Vidikovac potpuno sama. Svo njeno bogatstvo nestalo je u genocidu. Srpski zločinci ubili su prije 17 godina Hatidžine sinove Azmira i Almira, muža Abdulaha i desetine muških članova familije.

Tuga majke Hajre

Majka Hajra Ćatić u genocidu u Srebrenici je izgubila muža Junuza i sina Nihada Nine Ćatića, pjesnika, novinara i radioamatera koji je dan uoči pada Srebrenice 1995. godine očajnički tražio da se pomogne Srebrenici. Nakon 10. jula 1995. Nino se više nikada nije javio. Imao je 26 godina. Junuz je pronađen i sahranjen u Memorijalnom centru u Potočarima 2005. godine, a majka Hajra i dalje traži posmrtne ostatke sina kojeg čeka mjesto pored oca Junuza. Majka Hajra kaže da je tražila na svim mjestima, išla na masovne grobnice, u minska polja, ali od sina ni traga.

– Sretna bih bila kada bih mogla naći makar jednu malu kost od svoga sina. Međutim, na hiljade majki nikada neće naći kosti svojih sinova jer su vjerovatno njihovi ostaci ostali na zemlji i nisu ukopani, kaže Ćatić.

Skup je imao i svoj kulturni dio u kom su kazivani stihovi bošnjačkih pjesnika napisani povodom genocida u Srebrenici. Izvedena je i kompozicija Džemaludina Latića i Đele Jusuća „Srebrenički inferno“. Ispred bine organiizatori su na panoima ispisali sva imena ubijenih Bošnjaka u genocidu u Srebrenici.

Inače, organizator skupa je bio Odbor za obilježavanje 11-og jula dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici koji okuplja bošnjačke organizacije u ovoj maloj zemlji Beneluksa. Od organizatora se mogao čuti i poziv luksemburškim vlastima da pokrenu proceduru usvajanja Rezolucije o Srebrenici u parlamentu. Luksemburg ima nešto više od 500 hiljada stanovnika i oko 15.000 Bošnjaka sa prostora BiH, Sandžaka, Kosova i Makedonije. Bošnjaci predstavljaju najbrojniju skupinu stranaca iz trećih zemalja, odnosno zemalja izvan EU u ovoj državi.

(A. Mehonić/Faktor.ba)

Facebook komentari

komentara

Reaguj na ovaj članak