Neistražena historija: Da li je Isa beg Ishaković potomak Kotromanića?

Isa bega Ishakovića neki historičari smatraju rođakom bosanske plemićke porodice Kosača a smatra se i da je on u Skoplju podigao turbe bosanskoj princezi Katarini Kotromanić.

isa-beg-ishakovic
Autor:Emir Bajrović

Kako je historija bila nauka kojom je dokazivan kontinuitet u postojanju naroda i njihovih država u bivšim državnim zajednicama a i kasnije na putu njihovog osamostaljenja, zajedničkom historijom su se bavili pripadnici svih naroda na našim prostorima. Daleko ispred bošnjačkih autora jedno vrijeme bili su srpski i hrvatski autori koji su bili podržani od tadašnje kulturne i intelektualne elite, a samom činjenicom da je dugi niz godina bošnjačka nacija bila osporavana tako se i naša nacionalna historija nije obrađivala osim u okviru već formirane zvanične historije. Tako naručena historija uredno je i stizala do nas dobro upakovana i ukrašena. Sve ono što je bilo bosansko i bošnjačko predstavljano je kao srpsko ili hrvatsko a sve što nije odgovaralo toj ideji nije bilo ni obrađivano.

Negiranje bošnjačkog naroda je bilo potpomognuto tom falsifikovanom historijom u kojoj se koristila čak i pjesma i legenda kao dokaz. Na tim temeljima razvijao se nacionalizam i mitomanija čije posljedice trpimo i danas. Jedino su Bošnjaci bili osuđeni da unutar već utvrđenih ”činjenica” traže sebe i svoje korijene. Te kako je zvanična historija već bila čvrsto formirana, Bošnjacima je preostajala samo alternativna historija, pri čemu je za svaku našu tvrdnju postojao spremljen odgovor koji bi je negirao, bez obzira na nedostatak dokaza.

I dan danas rijetko možete pročitati, na primjer, da su Kotromanići bošnjačka dinastija, naši autori kao da se nečeg plaše, prije će reći ”bosanska”. Dok u susjednim državama bez ikakvog problema čak i u udžbenicima piše da su ”srpska” ili ”hrvatska” vladarska obitelj koja je vladala Bosnom.

Najznačajniji predstavnik ove porodice je svakako bio kralj Tvtko I. Kotromanić čija je država osim teritorije današnje BiH obuhvatala mnoge druge teritorije a između ostalog i teritoriju današnjeg Sandžaka. Tako da su današnji sandžački Bošnjaci osim što su uvijek i bili Bošnjaci bili i bosanci i to i prije dolaska Turaka na naše prostore.

Što se tiče osmanlijskog perioda, situacija je bila ista. Teritorija današnjeg Sandžaka je bila sastavni dio Bosne. Među najistaknutijim ličnostima tog perioda je bio Isa beg Ishaković, osnivač Sarajeva i Novog Pazara. On je bio zadnji krajišnik bosanskog krajišta i drugi sandžakbeg Bosne kao osmanlijske pokrajine.

O njegovom porijeklu je dosta pisano. Mnogi autori su pokušali da dokažu da je Isa beg Ishaković bio stranog porijekla dok su drugi pak dokazivali da je ipak bio Bošnjak. O njegovom ocu Ishak begu se kaže da je moguće da je bio oslobođeni rob, mada sve te tvrdnje nisu dokazane. Ne zna se pouzdano o kojem Ishak begu je riječ i koje je njegovo pravo porijeklo.

Bošnjački historičari rijetko uzimaju predanja i pretpostavke kao dokaze pa se tako i gubi trag o porijeklu Isa bega Ishakovića sačuvan u narodnoj tradiciji.

Zna se za Isa bega Ishakovića da su ga Dubrovčani izuzetno cijenili i smatrali ga jedinim pravim vladarem Bosne. Navodi se da su pronađena njegova pisma pisana dubrovčanima na našem jeziku.

Neki historičari ga smatraju rođakom bosanske plemićke porodice Kosača a smatra se i da je Isa beg Ishaković u Skoplju podigao turbe bosanskoj princezi Katarini Kotromanić.

Pouzdano se zna da mu se otac zvao Ishak te da po njemu i nosi prezime Ishaković kako je to bio običaj i kod Bošnjaka i kod osmanlija da se osoba preziva po ocu.

Isa beg Ishaković – Hranušić ili Kotromanić?

Novo svjetlo na pitanje o porijeklu Isa bega Ishakovića dolazi iz članka ”Isa-beg Ishaković – unuk Katarine Kosače?” objavljenom u Beharu, 19.8.2013. godine. Ukratko ću prepričati sadržaj toga teksta. Na početku autor kaže da ovo nije stav zvanične historije, što nam je jasno, ali tekst je dovoljno interesantan i zaslužuje svaku našu pažnju.
Kao otac Isa bega Ishakovića navodi se Ishak beg Kraljević, prvi bosanski beg. Vidimo iz prezimena da je to svakako moguće a moguće je i hronološki gledano. To je zapravo i jedna logična konstatacija za koju nema puno dokaza i o kojoj se mnogi nisu usuđivali pisati.

Otac Ishak bega Kraljevića je kralj Stjepan Tomaš Kotromanić, a njegova majka je čuvena pretposljednja bosanska kraljica Katarina Kosača.

Prema predanju, djeca Stjepana Tomaša su zarobljena od strane Turaka i odvedena kao robovi. Njegova su djeca kasnije islamizirana i oslobođena.

Zvanična historija se slaže da su potomci Kotromanića prihvatili islam, i to Sigismund (kasnije Ishak beg Kraljević) i njegova sestra, princeza Katarina. Ishak Kraljević Kotromanić je kasnije postao beg i bio jako blizak sa sultanom i dobijao je od sultana na upravljanje neke regije.

O potomcima Ishak bega Kraljevića se malo zna a ostaje pitanje da li je jedan od njegovih potomaka i Isa beg Ishaković, osnivač Novog Pazara i Sarajeva? U tekstu se kaže da jeste!

Otvaranje zapostavljenog poglavlja naše historije

Ovaj podatak pokazuje da je moguće da je dinastija Kotromanić nastavila vladati Bosnom i po njenom osvajanju od strane osmanlija. Ovo znači i da je potomak Kotromanića osnivač Sarajeva i Novog Pazara. U Novom Pazaru je postojala džamija Isa bega Ishakovića koju je on sagradio i koja se nalazila u samom centru grada. Nažalost, danas je nema. Džamija je sagrađena pri osnivanju grada i bila je to najstarija džamija u Novom Pazaru i jedna od najstarijih na čitavom Balkanu. Prošli saziv BNVa je bio razrađivao plan za njenu obnovu.

Ako bismo pak negirali navode iz pomenutog članka, treba napomenuti da historija nije samo ono što je čvrsto dokazano, ponekad se u historiji nađu i nedovoljno dokazane tvrdnje. Na kraju krajeva i Bošnjaci imaju pravo da obrađuju svoja predanja kao i svi ostali narodi a imaju prava i na ovakve navode koji našoj historiji pomalo i fale.

Poređenja radi, zvanična srpska historija uči da je Mehmed paša Sokolović bio rođeni brat patrijarha Makarija Sokolovića i to se izučava kao neosporna činjenica. Međutim, historičar dr Nebojša Šuletić, docent na Filozofskom fakultetu u Beogradu, kaže da : ”nigdje nema dokaza da su njih dvojica, kako se navodi, bili braća, čak ni dalji rođaci.”

Eto, čak i prezime može kod nekih historičara biti dokaz a kod nekih i nije. U svakom slučaju ovo je jedna interesantna priča naše alternativne historije.
__________________________________
Diwan magazin
*Prenošenje teksta je dozvoljeno samo uz navode izvora i linka koji vodi na izvorni tekst

Facebook komentari

komentara

Reaguj na ovaj članak