Skip to content

Sjednica Predsjedništva BNVD: Usvojen plan i program rada za 2015/2016.

Predsjedništvo Bošnjačkog nacionalnog vijeća dijaspore održalo je svoju sjednicu 26. aprila u njemačkom gradu Frankfurtu. Na sjednici su razmatrana mnoga značajna pitanja iz djelokruga BNVD.

 

Predsjedništvo BNVD usvojilo je odluku o značajnim datumima i njihovom obilježavanju i utvrdilo naziv nacionalne nagrade koja će se dodijeljivati značajnim ličnostima za promociji, afirmaciju i očuvanje bošnjačkog identiteta u dijaspori.

Predsjedništvo BNVD je usvojilo:

11. maj kao Dan nacionalne zastave;
11. jul kao Dan sjećanja na genocid;
20. novembar kao Dan Sandžaka;
21. februar kao Dan dijaspore.

U obrazloženju Odluke o značajnim nacionalnim datumima stoji da su Dan nacionalne zastave, Dan sjećanja i Dan Sandžaka već etablirani u kulturi obilježavanja značajnih datuma među bošnjačkom dijasporom, ali da je potrebno intenzivirati njihova obilježavanja i afirmirati kulturne sadržaje tokom obilježavanja i smanjiti sve prisutniji kič. Prvi put se usvaja Odluka o Danu dijaspore koja je donijeta uz konsultacije sa historičarima i značajnim bošnjačkim intelektualcima. Inače, 21. februar je Međunarodni dan maternjeg jezika koji predstavlja temelj bošnjačkog identiteta u dijaspori. Ujedno ovog dana je osnovano Bošnjačko nacionalno vijeće dijaspore.

 

Uz konsultacije sa historičarem prof. dr. Safetom Bandžovićem, Predsjedništvo BNVD je donijelo odluku da zbog sličnosti njegovog životnog puta sa mnogim sudbinama Bošnjaka u dijaspori, ali prije svega zbog njegovog zalaganja da Bošnjake još tada uključi u napredne evropske tokove – „Nacionalno priznanje BNVD“ nosi ime Mehmeda Šakira Kurtćehajića.

Inače, Mehmed Šakir Kurtćehajić je prvi bošnjački novinar i začetnik štampane riječi i novinarstva na bosanskom jeziku. Rođen je u Bijelom Polju, 1844. godine. Kurtćehajić je bio urednik lista „Bosna“ i pokretač i urednik lista „Sarajevski cvjetnik“ (Gülşen-i saray). Istakavši se kao urednik oba lista, Kurtćehajić brzo postaje prvo novinarsko i publicističko ime u Bosanskom vilajetu i 1869. godine biva postavljen za direktora Vilajetske štamparije. U međuvremenu, radi i kao zvanični tumač i prevodilac za turski jezik, te biva izabran za člana Vilajetske skupštine i, 1872. godine, za predsjednika sarajevske opštine. Kurtćehajić već tada pozicionira Bošnjake kao evropski narod koji je upućen na Evropu i napredne tekovine koje se još i tada uočavaju. U svojim tekstovima Kurtćehajić je ukazivao na zaostalost bošnjačkog naroda, tražeći uzroke tome prevashodno u slabom sistemu školovanja i zagovarajući obrazovanje mladih i usavršavanje zanata u skladu sa modernim evropskim dostignućima. U septembru 1872. godine umire u Beču u 27-oj godini života. Sahranjen je na Centralnom groblju u Beču.

 

Predsjedništvo BNVD je usvojilo Plan i program rada za 2015/16 godinu i usvojilo prijedlog prijema novih članova u sastav BNVD.

Predsjedništvo BNVD je imenovalo Mevlidu Rovčanin, profesoricu filozofije i sociologije za kordinatora BNVD za Bosnu i Hercegovinu.