Cijeli film|NA DRINI KRVAVI VISEGRAD

Cijeli film|NA DRINI KRVAVI VISEGRAD

Dokumentarac govori o stradanju Bošnjaka u Višegradu, ne samo u proteklom ratu, nego i stoljećima kroz historiju. Riječ je o hronološkoj priči o zločinima koji su izvršeni nad Bošnjacima Višegrada od Prvog srpskog ustanka, preko dva svjetska rata, sve do posljednje agresije na BiH od 1992. do 1995. godine.

 

Režiser filma Avdo Huseinović kazao je da je ovo šesti po redu njegov dokumentarni film.

“Jedna teška priča, priča o stoljetnom stradanju Bošnjaka Višegrada. To stradanje je svoju kulminaciju doživjelo 1992. godine, prvo sa brutalnom agresijom koju je Užički korpus izvršio baš na današnji dan”, pojasnio je on.

On je podsjetio i na riječi jednog uglednog britanskog novinara koji je kazao: “Ako ono što je Milan Lukić radio u Višegradu 1992. godine nije genocid, onda ja stvarno ne znam značenje te riječi”.

“Poruka ovoga filma jeste da ta nepravda nad Višegradom ne prestaje, da sve ono što se dešavalo stoljećima još uvijek negdje tavori kroz negiranje genocida. Sadašnji građani Višegrada poriču jezivu prošlost tog grada”, poručio je Huseinović.

Kako je kazao, lokacije na kojima su izvršeni zločini vide se skoro sa svakog prozora te su svi građani svjedoci tih zločina.

Odgovarajući na pitanje o tome da li ima simbolike u današnjem datumu, Huseinović je kazao „da nije slučajno da se film predstavlja baš 14. aprila, jer je to dan kada je Užički korpusa JNA u potpunosti okupirao Višegrad”.

„Smatram da bi se 14. aprila trebao da obilježava kao Dan genocida nad Republikom BiH, jer je ona najočitija na primjeru Višegrada. Filove snimam i radim sa ciljem da se ne ponovi”, pojasnio je Huseinović.

Tada je BiH bila već nezavisna zemlja, a nakon okupacije došli su jezivi zločini u kojima su ubijene hiljade, a Drina ponovo postala najvećom grobnicom Bošnjaka”, tvrdi Huseinović.

Na Drini krvavi Višegrad

Ovaj dugometražni dokumentarni film o stradanju višegradskih Bošnjaka kroz historiju, objašnjava Huseinović, prvi je te vrste. Riječ o hronološkoj priči o golgotama zločina koje su Bošnjaci tog grada na Drini prolazili od Prvog srpskog ustanka, preko dva svjetska rata, sve do posljednje agresije na BiH od 1992. do 1995. godine.

U filmu učestvuje 35 aktera i najviše prostora je dato preživjelim žrtvama i njihovim porodicama kao svjedocima, ali u filmu govore i ugledni bh. eksperti i akademici poput Abdulaha Sidrana, Muhameda Filipovića i Amora Mašovića.

Autor filma Huseinović, koji trenutno radi i na realizaciji još tri dokumentarna filma o Prijedoru, logorima smrti i o kontinuitetu genocida nad Bošnjacima, izrazio je uvjerenje da će film proći veoma zapaženo jer se u njemu obrađuje niz tema koje su veoma interesantne za cijeli prostor bivše SFR Jugoslavije.