Skip to content

Identifikacija i povijest genocida sa posebnim osvrtom na Srebrenicu

Primjenjujući analitičko-sintetičku i komparativnu metodu, kao znanstvene postupke, uz analizu različitih slučajeva genocida iz međunarodne prakse, autorica potvrđuje da je genocid u Srebrenici najveći zločin u svijetu nakon Drugog svjetskog rata, te da je odgovornost na državi Srbiji i Miloševiću. Ovom saznanju također je doprinijela primjena povijesne metode, metode promatranja, metode generalizacije i specijalizacije, metode dokazivanja i opovrgavanja, metode deskripcije, statističke metode, delfi metode, kao i metode intervjua sa uglednim ekspertima u kontekstu šireg aspekta ove teme.

Izvršioci balkanskih genocida krajem XX stoljeća poznati su Međunarodnoj zajednici i cjelokupnoj svjetskoj javnosti. Za ove genocide, a osobito za genocid u Srebrenici, nisu odgovorni samo pojedinci, političke partije, lideri i paravojne formacije, već sa najvišom odgovornošću i država. Ciljevi genocida nad Bošnjacima, i Albancima, nisu bili samo osvajanje teritorije, nego i totalno uništenje obje nacije, s obzirom da one nisu imale neku drugu matičnu državu za egzistenciju. Agresor je u svojim dugoročnim osmišljenim projektima planirao potpuno etničko čišćenje, uništenje svih kulturnih objekata, narodne tradicije, kao i svih duhovnih oblika života, kako bi ih anulirali i iz hostorije. Genocidni plan agresora bio je sažet u dvije sintagme: ”grupu ‘mi’ ” i ”grupu ‘oni’ ”, što je pretpostavljalo totalno uništenje bošnjačkog i albanskog identiteta i stvaranje neke tzv. velike države koja bi počivala na euforiji i lažnoj povijesti.

Mišljenja smo da, genocid nad Bošnjacima i Albancima tokom povijesti, nije bio samo rezultat trenutne vojne agresije, već i osobiti dugoročni projekat utemeljen u najvišim intelektualnim slojevima i političkim elitama, a reflektiran kao kultorocid, sociocid, tiranocid, memorocid i sl. U zaključku ovoga rada ističemo važnost preuzimanja odgovornosti države za počinjene ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid.

Ključne riječi:

Genocid, subjekti genocida, država, agresor, ciljna grupa, nacionalizam, ”grupa ‘mi’ ”, ”grupa ‘oni’ ”, geto.