Sjećanju na genocid: Pjesme Husića, Grbića i Mirzane Pašić – Kodrić

Sjećanju na genocid: Pjesme Husića, Grbića i Mirzane Pašić – Kodrić

Njega Hamzom na tlu evropskom zovu –
muslimanom i Bošnjakom. Njega koji imade
Bosnu a Bosna imade Srebrenicu u kojoj ga
na kraju, povijest veli, progresivno-industrijaliziranog
vijeka kolju… Na početku zadnjeg desetljeća dvadesetog
vijeka u kojem se vrisak otegnu, pa nijemost
kao ispitivanje noći odjekuje u ljetnim travama.

Srebrenica imade i legitimitet zaštićene zone – UN-ove –
koja postade mjestima genocida da bi, valjda, Bošnjacima
bilo jasno da su ih poklali u zaštićenoj zoni.
Eto, Srebrenica imade i šljivu a šljiva u hladu
imade djecu a danas nema ruku
da šljive beru.

11. juli 2011.

Sead Husić, 28.04. 1986. rođen u Tuzli. Diplomirao bosanski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Tuzli 2010. godine na temu „Lirsko i povijesno u savremenoj bosanskohercegovačkoj poeziji ─ Mile Stojić Među zavađenim narodima“. Diplomski rad objavljen u Motrištima, broj 71-72, 2013. Do sada poeziju, prozu i radove o književnosti objavljivao u: Životu (Sarajevo), Motrištima (Mostar), Beharu (Zagreb), Riječi (Brčko), Ligvazinu (Tuzla), Bosanskoj pošti (Mysen,Norge; list pokriva Skandinaviju) i Pismu (Sarajevo) itd. Autor je nekoliko pjesničkih zbirki i jednog rukopisa kratkih priča.

 

SREBREN PJEV

„Poezija u svijetu se zadugo ne čuje, no,
pjesma Svijeta odbjegla je u Dolinu razdiobe Istoka i Zapada
koja u najvećem bolu odjekuje pjesmom (…)“

Što ova ruka od ilovače zapisati može
(o) onima koji su u ilovaču legli (?)

Kažem:
Gospodaru moj učini prostranim prsa moja
i olakšaj zadatak moj (…)

Potom:
trebao bih stati pred Najveći zadatak od svih (!)

Vidjeti:
zbiljnije,
jasnije,
časnije

Govoriti:
drukčije nego li je ikada iko govorio –
najnevinijim zanimanjem od svih:
pjesmom

Oj, najgolemija stvari na svijetu:
kako sastaviti sve Krike u jedan stih (!?)

Bjelina papira: para mi oči,
jer sve što je strašno za mene je još strašnije –
moj poziv je Mir.

Rat. Mir. Rat. Mir. Rat. Mir.
I do kada će ići ti obrati?

Sjetim se ognja ljutog: rȕkū što sipahu vatru
i samo što pomislim da je prošlo
novi grobovi pokrov čekaju,
a moja ruka drugu ruku traži –
želeći Mir

Simbol ruke: Mir,
duga julska noć

Mislim,
ova ruka od ilovače –
ne može zapisati ništa istinitije nego li ajet:
ne reci za one koji su na Allahovom putu poginuli:
mrtvi su; ne, oni su živi, ali vi to ne znate (…)

Kad’ li
u svitaj Zore
začuh otkrovenje zapisanog ajeta – znaka
i pjesmu što tražio sam svuda:
glas iz utrobe ptica:
cvrkut,
zov,
huk,
srebren pjev

SAFER GRBIĆ, rođen je 24. studenog 1992. godine u Tešnju; Bosna i Hercegovina. Osnovnu i Srednju tehničku školu završio u Tešnju, a trenutno je student završne godine Prvog ciklusa studija Filozofskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu na Odsjeku za filozofiju.
Član je Omladinske novinske asocijacije u Bosni i Hercegovine, te urednik danskog časopisa za književnost Lacuna Mag.
Trenutno živi u Tešnju i Sarajevu.
Autor je sljedećih djela:
-Legenda (2010) BiH, drama
-Noćnik čuvara Tešnja (2010) BiH, poezija
-Srebrenica (2010) ulje na platnu
-Prijestolonasljednikovićka (2011) Srbija, libreto
-Aš -Šam (2013) ulje na platnu
-Orient et Occident (2013) Hrvatska, zapisi

 

Mirzana Pašić Kodrić

Nađenim

Nestali moji, našla sam vas sve.

Ne znoje mi se prsti dok vas tražim po tastaturi jer

svakim slovom vaših imena, milujem vas

i pružam slovo traženja mjesto ruke.

Molitve su uslišane.

Znam da jeste tu.

Nestali moji, našla sam vas sve.

Za preko osam hiljada vaših imena kojima vrišti vasiona,

sva slova zauvijek proglasila sam velikim, najvećim.

Višim i od Anda i svih vrhova najjužnije Amerike i Himalaja.

Znam da jeste tu.

Nestali moji, našla sam vas sve.

Zovem vas s trideset slova i preko trista miliona najnježnijih

jezičkih kombinacija, u inat teroru, mučenju i strahu,

čvrsto sam vas svim slovima našla.

Znam da jeste tu.

Nestali moji, našla sam vas sve.

Čak i u očima djevojčice na slici iz Potočara

dok uplašeno stišće mlađeg brata da ne ode.

Našla sam vas i njega, i ne dam vas nikome. Nikuda.

Znam da jeste tu.

Mirzana Pašić Kodrić bosanskohercegovačka je historičarka književnosti, književna kritičarka i spisateljica. Studirala je književnosti naroda BiH, bosanski, hrvatski, srpski jezik i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je i magistrirala iz književnohistorijskih nauka, dok trenutno završava doktorsku disertaciju o književno-putopisnom djelu Zuke Džumhura. Predaje na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Zenici, Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu te Američkom univerzitetu u BiH, a više godina predavala je bosanski, hrvatski, srpski jezik i kulturu na Institutu za kritične jezike Državnog univerziteta u Arizoni (SAD), gdje je bila i direktorica Sarajevske ljetne škole bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika i kulture. Autorica je više književnonaučnih radova, a posebno se bavi bosanskohercegovačkim putopisom te pitanjima interkulturalnosti u književnosti. Poeziju i prozu objavljivala je u više bosanskohercegovačkih i inostranih časopisa, jedan od njenih radiodramskih tekstova – Plave, žute i crvene misli 2005. godine emitiran je na sarajevskom Radiju 202, a objavila je i samostalnu zbirku pjesama Lirska subjekta (O flertu i odanosti) (Dobra knjiga, Sarajevo, 2014).
Njenih deset izabranih pjesama uvrštene su u međunarodnu pjesničku zbirku Dotaknuti stihom 5 (Kultura snova, Zagreb, 2013), a poezija joj je uvrštena i u zbornik Dani prijatelja knjige (Hrvatsko književno društvo, Rijeka, 2013) te međunarodne pjesničke zbirke Moja pjesma tebi za Valentinovo (Kultura snova, Zagreb, 2014), Jesenja sonata (Briješki pleter, Široki Brijeg, 2014), Zagrli život (Esseg / Udruženje balkanskih umetnika, Osijek / Subotica, 2014), More na dlanu 3 – Zajednička zbirka poezije (Kultura snova, Zagreb, 2014), Stihom ispisujem dušu – Zajednička zbirka poezije (Kultura snova, Zagreb, 2014), Antologija FB pjesnika (Kultura snova, Zagreb, 2014), Leksikon savremenih pesnika bivše Jugoslavije (Kulturni centar Mesopotamija, Beograd, 2014), More na dlanu 4 – Zajednička zbirka poezije (Kultura snova, Zagreb, 2015), itd.
Objavila je i samostalnu dramsku trilogiju Smijeh koji boli (O razlikama i ratovima) (Kultura snova, Zagreb, 2015). Aktivna je članica „Sarajevskih jutara poezije“ te sarajevskog pjesničkog udruženja “Planet poezija”.