Skip to content

Intervju

Intervju/ Akademik Esad Duraković: “Nemamo Glasačke Alternative za Istinski Progres”

Akademik Esad Duraković redovni je profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na Odsjeku za orijentalnu filologiju. Domaćoj i široj javnosti poznat je po jasnim definicijama pojava u našem društvu, ali i po preciznim kritikama i smjernicama za rješavanje problema. Za Novo vrijeme govori o licemjerju međunarodne zajednice, djelovanju bošnjačke političke elite, stanju na Bliskom istoku Situacija u Bosni i Hercegovini čini se danas vrlo zabrinjavajućom. Kako vidite aktuelnu bosanskohercegovačku zbilju? Situacija u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini stalno se pogoršavala i čini mi se da je ona danas u poziciji goroj neko što je ikada bila od vremena agresije naovamo. U tome negativnom smjeru simultano djeluju dva ključna faktora. Prvi je činjenica da je međunarodna zajednica konstruirala državno-pravnog, ili državno-političkog monstruma koji naprosto ne može funkcionirati normalno. Takva Bosna i Hercegovina je njihovo djelo, njihova kreatura države kakva ne postoji drugdje u svijetu. To je neka vrsta zlotvoračke međunarodne akcije. Pritom – tu i jest paradoks i vrhunac licemjerja – ključni faktori iste te međunarodne zajednice stalno tvrde da je sve do nas, da se oni neće miješati, da se mi trebamo dogovoriti, a dobro znaju da su nas oni konstruirali tako da se ne možemo dogovoriti. Toliko licemjerje je naprosto nepodnošljivo svakoj zdravoj pameti. Drugo, bošnjački korpus je tragično podijeljen, čak je međusobno konfliktan. Pogledajte međusobne odnose svih tih partija koje su (većinski) bošnjačke: zakrvile su se do istrebljenja kao najveći dušmani. Ove partije koje čine tzv. parlamentarnu većinu uporno idu putem razgradnje i devastacije institucija državnosti. Ovakvim međusobnim odnosom (i odnosom prema državi) one, zapravo, izravno pomažu projekt uništenja Bosne i Hercegovine, pripremaju uvjete za njenu konačnu razgradnju koja se nije mogla ostvariti ni užasnim ratnim sredstvima. Drugim riječima, politika određenih bošnjačkih partija u državotvornom je smislu potpuno… Read More »Intervju/ Akademik Esad Duraković: “Nemamo Glasačke Alternative za Istinski Progres”

Vikend Intervju/ U Vidokrugu Bisere Suljić-Boškailo

Bisera Suljić-Boškailo, književnica, germanista, prevodilac, doktor filoloških nauka, univerzitetski profesor. Do sada je objavila knjige pjesama Vilino kolo (1991) i Vilino kolo i druge ljubavi (2005) , romane Goli otok (2001), La Perla (2004), Pešter (prvo izdanje 2005, drugo izdanje 2009), Bilija (2010), Karakondžula (2012), te monografiju Tomas Man na svojim izvorima(2009). Zastupljena je u mnogim antologijama. Prevođena je na njemački jezik. Dobitnica je više nagrada, između ostalih: A.B. Šimić za poeziju 1989. godine, nagrade Fondacije za izdavaštvo Federacije Bosne i Hercegovine za prevod dječije knjige Sedmica puna subota Paula Maara, nagrade Literarnog udruženja Traduki, Godišnje Deretine nagrade za najbolji neobjavljeni roman u Srbiji za 2009. godinu. Također je objavila interesantnu kolumnu o slot mašine za pravi novac i kako ljudi zarađuju za život koristeći bonuse u kasinu. Prevela je nekoliko značajnih djela sa njemačkog jezika. Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine, Njemačkog društva pisaca, Društva novinara Bosne i Hercegovine. Razgovarao: Faruk Dizdarević Kada ste naslutili, da tako kažemo, svoje književne izvore? Kada započinje Vaš književni život? – I danas se sjećam motiva svoje prve pjesme. Ispod snježnog pokrivača, koji se polako topi, guraju se kaćunica i visibaba i svađaju koja će prva da proviri i da najavi proljeće… Učitelj, koji je i sam bio pjesnik, me upitao odakle sam pjesmu prepisala. Bila sam veoma povrijeđena tada. No, sada razumijem učitelja koji nije mogao da shvati da jedna sedmogodišnja djevojčica može tako dobru pjesmu da napiše. Kasnije sam, u trećem, ili četvrtom razredu, nisam baš tu sigurna, napisala jednu legendu i poslala Radio Beogradu, koji je jednom nedeljno imao neku emisiju narodnih umotvorina, legendi, poslovica, itd. Iako je emisija bila za odrasle moja legenda je odabrana kao najbolja te nedjelje, pročitana je, i ja sam trebala za to dobiti… Read More »Vikend Intervju/ U Vidokrugu Bisere Suljić-Boškailo

Intervju sa Ivanom Mostarac: Ne Eksperimentišimo, Mi Smo Bošnjaci

Ivana Mostarac je predsjednica udruženja “Djeciji pokret mira, ljubavi, prijateljstva”. Prioritetni cilj ovog udruženja bila je prezentacija istine o ubijenoj sarajevskoj djeci tokom opsade grada. Ivana je u bh patriotskim krugovima poznata kao beskompromisni borac za Republiku Bosnu i Hercegovinu. Za sebe kaže da je katolkinja, ali etnički Bošnjakinja. Jedan od Diwanovih online urednika Edit Agović, književnik i publiciista, razgovarao je sa Ivanom Mostarac o mnogim interesantnim temama. Ivana Mostarac na Zlatištu iznad Sarajeva: Na ovoj lokaciji je planirano, od strane četničkih krugova, podizanje crkve i krsta, kao spomenika onima koji su godinama terorisali i ubijali Sarajlije Diwan: Da intervju otvorimo jednim konkretnim pitanjem: Je li se išta promijenilo u glavama onih koji su napadali Bosnu i Hercegovinu? Ivana Mostarac: Nažalost, nije. Oni ne odustaju od razbijanja Bosne i Hercegovine. Njihov mentalni sklop je očito memorisan na skrnavljenje i uništenje svega onoga što barem deklarativno nije srpsko, posebno u Bosni, gdje kombinacijom asimilacije, kroz izvrtanje historijskih fakata, usmjerenom prema pravoslavcima, te fizičkim uništenjem muslimana, katolika, jevreja i ostalih, nastoje u paketu sprovesti proklamacije Garašaninova Načertanija, Moljevićeve Homogene Srbije i oba dijela Memoranduma SANU-a. Dakle, igraju na kartu parcelizacije Bošnjaka, kroz njihovu, odnosno našu, identifikaciju kroz konfesiju ili teritoriju, u čemu ih svesrdno, nesvjesno pomažu i neki, moram ih tako nazvati, zalutali bh. patriotski krugovi. Diwan: Na što konkretno mislite? Ivana Mostarac: Konkretno, u dijelu bosanskih muslimana evidentno je povlačenje paralele između vjere i etnosa, odnosno, za tu grupaciju, Bošnjaci su samo oni koji su islamske provenijencije. Drugi dio muslimana se u etničkom smislu izjašnjava kao Muslimani, što je iz prošlog sistema naslijeđeni nonsens. Bosanski katolici i pravoslavci su, također, velikim dijelom prihvatili da budu ono što nisu, to jest, da ne budu ono što jesu, već da budu, kako ja to zovem, politički… Read More »Intervju sa Ivanom Mostarac: Ne Eksperimentišimo, Mi Smo Bošnjaci