Skip to content

BiH

Intervju/ Akademik Esad Duraković: “Nemamo Glasačke Alternative za Istinski Progres”

Akademik Esad Duraković redovni je profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na Odsjeku za orijentalnu filologiju. Domaćoj i široj javnosti poznat je po jasnim definicijama pojava u našem društvu, ali i po preciznim kritikama i smjernicama za rješavanje problema. Za Novo vrijeme govori o licemjerju međunarodne zajednice, djelovanju bošnjačke političke elite, stanju na Bliskom istoku Situacija u Bosni i Hercegovini čini se danas vrlo zabrinjavajućom. Kako vidite aktuelnu bosanskohercegovačku zbilju? Situacija u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini stalno se pogoršavala i čini mi se da je ona danas u poziciji goroj neko što je ikada bila od vremena agresije naovamo. U tome negativnom smjeru simultano djeluju dva ključna faktora. Prvi je činjenica da je međunarodna zajednica konstruirala državno-pravnog, ili državno-političkog monstruma koji naprosto ne može funkcionirati normalno. Takva Bosna i Hercegovina je njihovo djelo, njihova kreatura države kakva ne postoji drugdje u svijetu. To je neka vrsta zlotvoračke međunarodne akcije. Pritom – tu i jest paradoks i vrhunac licemjerja – ključni faktori iste te međunarodne zajednice stalno tvrde da je sve do nas, da se oni neće miješati, da se mi trebamo dogovoriti, a dobro znaju da su nas oni konstruirali tako da se ne možemo dogovoriti. Toliko licemjerje je naprosto nepodnošljivo svakoj zdravoj pameti. Drugo, bošnjački korpus je tragično podijeljen, čak je međusobno konfliktan. Pogledajte međusobne odnose svih tih partija koje su (većinski) bošnjačke: zakrvile su se do istrebljenja kao najveći dušmani. Ove partije koje čine tzv. parlamentarnu većinu uporno idu putem razgradnje i devastacije institucija državnosti. Ovakvim međusobnim odnosom (i odnosom prema državi) one, zapravo, izravno pomažu projekt uništenja Bosne i Hercegovine, pripremaju uvjete za njenu konačnu razgradnju koja se nije mogla ostvariti ni užasnim ratnim sredstvima. Drugim riječima, politika određenih bošnjačkih partija u državotvornom je smislu potpuno… Read More »Intervju/ Akademik Esad Duraković: “Nemamo Glasačke Alternative za Istinski Progres”

Zašto Se Šuti o Činjenici da Su Srbi Ubili 15.000 Jevreja – Politika Dnevne Novine

Zašto se do sada uglavnom govorilo i pisalo o jevrejskim žrtvama samo u Jasenovcu kada je poznato da je u Srbiji, a posebno u Beogradu do 1942.godine ubijeno više od 15.000 Jevreja? Treba znati da je Hitler osobno čestitao Nediću na efikasnosti u tome što su Srbi prvi u Evropi „završili“ sa Jevrejima. Zašto su do sada (povijesničari, zatočenici logora, političari i dr.) izbjegavali da govore i pišu o bošnjačkim zatvorenicima u Jasenovcu? Bošnjaci su u jasenovačkom logoru ubijani kao antifašisti U Jasenovcu je (12.05.) održana komemoracija povodom stradanja logoraša u jasenovačkom logoru i njihovog proboja iz logora prije 68 godina. Komemoracija je održana tri sedmice od datuma proboja logoraša (22.04.), a razlog su poplave u aprilu, upravo na godišnjicu proboja Sjećanje i pamćenje trebaju biti sastavni dio kolektivnog identiteta svakog naroda, a Bošnjaka tim prije i tim više, jer su u toku svoje povijesti bili žrtve brojnih zločina o kojima se u prošlosti malo ili nimalo govorilo i pisalo. A, zločini su, upravo, zbog te šutnje rasli i narasli do neslućenih razmjera, do nedavnih zločina 1992- 1995.godine. Da se imala prijašnja pouka, pouka iz rata 1942- 1945. godine, zasigurno, zločini bi mogli biti spriječeni. Otuda o tome, nadalje, nužno je voditi računa i stalno na to upozoravati mlađe generacije kako se povijest ne bi ponavljala. No, o tome u našim novih povijesnim udžbenicima se ništa ne uči. Raniji zločini generirali su nove Jedno od pitanja koje je iz više razloga ostajalo bez odgovora, neistraženo i zatamnjeno, jeste pitanje stradanja Bošnjaka u Drugom svjetskom ratu. Tek po koje istraživanje stidljivo je ukazalo na sve strahote kroz koje su prošli Bošnjaci. Razloge tome možemo pronaći u društveno-političkom sistemu, ali i u nama samima. Shvatajući potrebu osvjetljavanja sudbine Bošnjaka u prošlosti dipl.… Read More »Zašto Se Šuti o Činjenici da Su Srbi Ubili 15.000 Jevreja – Politika Dnevne Novine

Ličnost/ Bogić Bogićević: „Ja Jesam Srbin, ali ne po Profesiji“

Bogić Bogićević, član Predsjedništva SFRJ: “Sve što sam radio, radio sam sam, bez bilo kakvih tajnih i javnih dogovora i špekulacija. Dakle, sam sam odlučivao u skladu sa svojom savješću, imajući stalno u vidu da predstavljam cijelu Bosnu i Hercegovinu i njene građane, bez obzira na naciju i vjeru”. (RSE) Foto: Bogić Bogićević, rođen u Ugljeviku 15.05.1953. Bogić Bogićević, čovjek koji je rekao “ne” Bogić Bogićević, bosanskohercegovački političar, član Predsjedništva SFRJ od 16. maja 1989. do septembra 1991. godine. Za člana Predsjedništva SFRJ izabran je referendumom građana BiH, 25. juna 1989 godine, između pet kandidata, te tako, postao prvi, demokratski izabran član Predsjedništva SFRJ iz SR BiH. Sudionik je historijske sjednice Predsjedništva SFRJ, održane 12. marta 1991. godine kada je ovaj organ odlučivao o uvođenju vanrednog stanje u SFRJ. Formalno, vojni vrh predlaže podizanje borbene gotovosti, ali je stvarni cilj bio uvesti vojnu upravu u Sloveniju i Hrvatsku te srušiti republička rukovodstva u Makedoniji i BiH. Sociolog, političar koji će “u događajima koji su prethodili sukobima u Jugoslaviji, pokazati veliku odgovornost, principijelonst i odlučnost.” Kao član Predsjedništva SFRJ je na iznenađenje pro-miloševićevskih članova Predsjedništva, iako i sam Srbin, glasao protiv. Od tog vremena vrijede riječi koje je izgovorio: “Ja jesam Srbin, ali ne po profesiji“. Bogić Bogićević je obnašao funkcije potpredsjednika Socijaldemokratske partije, te predsjednika Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine. Kada je riječ o Bogiću Bogičeviću, poznato je da je riječ o izvrsnom čovjeku, političaru profesionalnog odnosa prema pozivu, ali i o velikom čovjeku koji je ostavio i svojim izjavama i radom još uvijek ostavlja velikog traga, ne samo na prostoru Bosne i Hercegovine, već i šire.

Martin Bell: Nakon Iskustva u BiH, Prestao Sam Biti Ratni Reporter – Najnovije Vijesti iz Nezavisnih Novina

Martin BELL, ratni reporter britanskog BBC-a, nezavisni poslanik u britanskom parlamentu i sada ambasador dobre volje Dječijeg fonda Ujedinjenih nacija (UNICEF) Bivši ratni reporter britanskog BBC-a, nezavisni poslanik u britanskom parlamentu i sada ambasador dobre volje Dječijeg fonda Ujedinjenih nacija (UNICEF) Martin Bell kaže kako je završetkom rata u BiH zatvoreno jedno veliko poglavlje u njegovom životu, jer se i on tada prestao baviti novinarstvom. Bell je izvještavao za televiziju BBC iz BiH tokom 3,5 godine agresije, osim tromjesečnog perioda 1992. godine, kada je bio ranjen. U razgovoru sa novinarkom Anadolu Agency (AA), Bell otkriva da su mu svakodnevni problemi bili trivijalni nakon svega što je doživio u BiH, te da postoje scene koje neće moći nikad zaboraviti. “Nakon rata u BiH, desilo mi se to da su svakodnevni problemi za mene postali nevažni. Mnogo je bolje izvjestavati zabavne vijesti nego one povezane sa ratovima. Nije to ništa naporno ako ti kažem da posetite casinosenlignefrance.fr i igrati svoju omiljenu online kasino igru. To je zapravo zabavno, ali izvjestavanje da rat još nije gotov, je teška stvar za uraditi. To se odrazilo i na moj posao, jer kada je rat završen, ništa što mi je BBC nudio nije bilo dovoljno zanimljivo. Nakon rata u BiH prestao sam biti ratni reporter i počeo sam se baviti politikom kao nezavisni kandidat u britanskom parlamentu. Moja karijera ratnog reportera završena je sa ovom divnom zemljom“, navodi Bell. Martin Bell je tokom svoje karijere izvještavao iz 18 zemalja u kojima su se odvijali sukobi, među kojima su Vijetnam, područje Bliskog istoka, Nigerija i druge. Ipak, prema njegovim riječima, najveći uticaj na njega imao je upravo rat u BiH. Kaže kako ne krivi samo one koje su započeli i vodili rat, nego i one koji su dopustili da se to desi i… Read More »Martin Bell: Nakon Iskustva u BiH, Prestao Sam Biti Ratni Reporter – Najnovije Vijesti iz Nezavisnih Novina