Skip to content

Bošnjaci

Intervju/ Akademik Esad Duraković: “Nemamo Glasačke Alternative za Istinski Progres”

Akademik Esad Duraković redovni je profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na Odsjeku za orijentalnu filologiju. Domaćoj i široj javnosti poznat je po jasnim definicijama pojava u našem društvu, ali i po preciznim kritikama i smjernicama za rješavanje problema. Za Novo vrijeme govori o licemjerju međunarodne zajednice, djelovanju bošnjačke političke elite, stanju na Bliskom istoku Situacija u Bosni i Hercegovini čini se danas vrlo zabrinjavajućom. Kako vidite aktuelnu bosanskohercegovačku zbilju? Situacija u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini stalno se pogoršavala i čini mi se da je ona danas u poziciji goroj neko što je ikada bila od vremena agresije naovamo. U tome negativnom smjeru simultano djeluju dva ključna faktora. Prvi je činjenica da je međunarodna zajednica konstruirala državno-pravnog, ili državno-političkog monstruma koji naprosto ne može funkcionirati normalno. Takva Bosna i Hercegovina je njihovo djelo, njihova kreatura države kakva ne postoji drugdje u svijetu. To je neka vrsta zlotvoračke međunarodne akcije. Pritom – tu i jest paradoks i vrhunac licemjerja – ključni faktori iste te međunarodne zajednice stalno tvrde da je sve do nas, da se oni neće miješati, da se mi trebamo dogovoriti, a dobro znaju da su nas oni konstruirali tako da se ne možemo dogovoriti. Toliko licemjerje je naprosto nepodnošljivo svakoj zdravoj pameti. Drugo, bošnjački korpus je tragično podijeljen, čak je međusobno konfliktan. Pogledajte međusobne odnose svih tih partija koje su (većinski) bošnjačke: zakrvile su se do istrebljenja kao najveći dušmani. Ove partije koje čine tzv. parlamentarnu većinu uporno idu putem razgradnje i devastacije institucija državnosti. Ovakvim međusobnim odnosom (i odnosom prema državi) one, zapravo, izravno pomažu projekt uništenja Bosne i Hercegovine, pripremaju uvjete za njenu konačnu razgradnju koja se nije mogla ostvariti ni užasnim ratnim sredstvima. Drugim riječima, politika određenih bošnjačkih partija u državotvornom je smislu potpuno… Read More »Intervju/ Akademik Esad Duraković: “Nemamo Glasačke Alternative za Istinski Progres”

Vikend Intervju/ U Vidokrugu Bisere Suljić-Boškailo

Bisera Suljić-Boškailo, književnica, germanista, prevodilac, doktor filoloških nauka, univerzitetski profesor. Do sada je objavila knjige pjesama Vilino kolo (1991) i Vilino kolo i druge ljubavi (2005) , romane Goli otok (2001), La Perla (2004), Pešter (prvo izdanje 2005, drugo izdanje 2009), Bilija (2010), Karakondžula (2012), te monografiju Tomas Man na svojim izvorima(2009). Zastupljena je u mnogim antologijama. Prevođena je na njemački jezik. Dobitnica je više nagrada, između ostalih: A.B. Šimić za poeziju 1989. godine, nagrade Fondacije za izdavaštvo Federacije Bosne i Hercegovine za prevod dječije knjige Sedmica puna subota Paula Maara, nagrade Literarnog udruženja Traduki, Godišnje Deretine nagrade za najbolji neobjavljeni roman u Srbiji za 2009. godinu. Također je objavila interesantnu kolumnu o slot mašine za pravi novac i kako ljudi zarađuju za život koristeći bonuse u kasinu. Prevela je nekoliko značajnih djela sa njemačkog jezika. Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine, Njemačkog društva pisaca, Društva novinara Bosne i Hercegovine. Razgovarao: Faruk Dizdarević Kada ste naslutili, da tako kažemo, svoje književne izvore? Kada započinje Vaš književni život? – I danas se sjećam motiva svoje prve pjesme. Ispod snježnog pokrivača, koji se polako topi, guraju se kaćunica i visibaba i svađaju koja će prva da proviri i da najavi proljeće… Učitelj, koji je i sam bio pjesnik, me upitao odakle sam pjesmu prepisala. Bila sam veoma povrijeđena tada. No, sada razumijem učitelja koji nije mogao da shvati da jedna sedmogodišnja djevojčica može tako dobru pjesmu da napiše. Kasnije sam, u trećem, ili četvrtom razredu, nisam baš tu sigurna, napisala jednu legendu i poslala Radio Beogradu, koji je jednom nedeljno imao neku emisiju narodnih umotvorina, legendi, poslovica, itd. Iako je emisija bila za odrasle moja legenda je odabrana kao najbolja te nedjelje, pročitana je, i ja sam trebala za to dobiti… Read More »Vikend Intervju/ U Vidokrugu Bisere Suljić-Boškailo

Zašto Se Šuti o Činjenici da Su Srbi Ubili 15.000 Jevreja – Politika Dnevne Novine

Zašto se do sada uglavnom govorilo i pisalo o jevrejskim žrtvama samo u Jasenovcu kada je poznato da je u Srbiji, a posebno u Beogradu do 1942.godine ubijeno više od 15.000 Jevreja? Treba znati da je Hitler osobno čestitao Nediću na efikasnosti u tome što su Srbi prvi u Evropi „završili“ sa Jevrejima. Zašto su do sada (povijesničari, zatočenici logora, političari i dr.) izbjegavali da govore i pišu o bošnjačkim zatvorenicima u Jasenovcu? Bošnjaci su u jasenovačkom logoru ubijani kao antifašisti U Jasenovcu je (12.05.) održana komemoracija povodom stradanja logoraša u jasenovačkom logoru i njihovog proboja iz logora prije 68 godina. Komemoracija je održana tri sedmice od datuma proboja logoraša (22.04.), a razlog su poplave u aprilu, upravo na godišnjicu proboja Sjećanje i pamćenje trebaju biti sastavni dio kolektivnog identiteta svakog naroda, a Bošnjaka tim prije i tim više, jer su u toku svoje povijesti bili žrtve brojnih zločina o kojima se u prošlosti malo ili nimalo govorilo i pisalo. A, zločini su, upravo, zbog te šutnje rasli i narasli do neslućenih razmjera, do nedavnih zločina 1992- 1995.godine. Da se imala prijašnja pouka, pouka iz rata 1942- 1945. godine, zasigurno, zločini bi mogli biti spriječeni. Otuda o tome, nadalje, nužno je voditi računa i stalno na to upozoravati mlađe generacije kako se povijest ne bi ponavljala. No, o tome u našim novih povijesnim udžbenicima se ništa ne uči. Raniji zločini generirali su nove Jedno od pitanja koje je iz više razloga ostajalo bez odgovora, neistraženo i zatamnjeno, jeste pitanje stradanja Bošnjaka u Drugom svjetskom ratu. Tek po koje istraživanje stidljivo je ukazalo na sve strahote kroz koje su prošli Bošnjaci. Razloge tome možemo pronaći u društveno-političkom sistemu, ali i u nama samima. Shvatajući potrebu osvjetljavanja sudbine Bošnjaka u prošlosti dipl.… Read More »Zašto Se Šuti o Činjenici da Su Srbi Ubili 15.000 Jevreja – Politika Dnevne Novine

Ličnost/ Bogić Bogićević: „Ja Jesam Srbin, ali ne po Profesiji“

Bogić Bogićević, član Predsjedništva SFRJ: “Sve što sam radio, radio sam sam, bez bilo kakvih tajnih i javnih dogovora i špekulacija. Dakle, sam sam odlučivao u skladu sa svojom savješću, imajući stalno u vidu da predstavljam cijelu Bosnu i Hercegovinu i njene građane, bez obzira na naciju i vjeru”. (RSE) Foto: Bogić Bogićević, rođen u Ugljeviku 15.05.1953. Bogić Bogićević, čovjek koji je rekao “ne” Bogić Bogićević, bosanskohercegovački političar, član Predsjedništva SFRJ od 16. maja 1989. do septembra 1991. godine. Za člana Predsjedništva SFRJ izabran je referendumom građana BiH, 25. juna 1989 godine, između pet kandidata, te tako, postao prvi, demokratski izabran član Predsjedništva SFRJ iz SR BiH. Sudionik je historijske sjednice Predsjedništva SFRJ, održane 12. marta 1991. godine kada je ovaj organ odlučivao o uvođenju vanrednog stanje u SFRJ. Formalno, vojni vrh predlaže podizanje borbene gotovosti, ali je stvarni cilj bio uvesti vojnu upravu u Sloveniju i Hrvatsku te srušiti republička rukovodstva u Makedoniji i BiH. Sociolog, političar koji će “u događajima koji su prethodili sukobima u Jugoslaviji, pokazati veliku odgovornost, principijelonst i odlučnost.” Kao član Predsjedništva SFRJ je na iznenađenje pro-miloševićevskih članova Predsjedništva, iako i sam Srbin, glasao protiv. Od tog vremena vrijede riječi koje je izgovorio: “Ja jesam Srbin, ali ne po profesiji“. Bogić Bogićević je obnašao funkcije potpredsjednika Socijaldemokratske partije, te predsjednika Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine. Kada je riječ o Bogiću Bogičeviću, poznato je da je riječ o izvrsnom čovjeku, političaru profesionalnog odnosa prema pozivu, ali i o velikom čovjeku koji je ostavio i svojim izjavama i radom još uvijek ostavlja velikog traga, ne samo na prostoru Bosne i Hercegovine, već i šire.