Skip to content

Bošnjak

Intervju/ Akademik Esad Duraković: “Nemamo Glasačke Alternative za Istinski Progres”

Akademik Esad Duraković redovni je profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na Odsjeku za orijentalnu filologiju. Domaćoj i široj javnosti poznat je po jasnim definicijama pojava u našem društvu, ali i po preciznim kritikama i smjernicama za rješavanje problema. Za Novo vrijeme govori o licemjerju međunarodne zajednice, djelovanju bošnjačke političke elite, stanju na Bliskom istoku Situacija u Bosni i Hercegovini čini se danas vrlo zabrinjavajućom. Kako vidite aktuelnu bosanskohercegovačku zbilju? Situacija u postdejtonskoj Bosni i Hercegovini stalno se pogoršavala i čini mi se da je ona danas u poziciji goroj neko što je ikada bila od vremena agresije naovamo. U tome negativnom smjeru simultano djeluju dva ključna faktora. Prvi je činjenica da je međunarodna zajednica konstruirala državno-pravnog, ili državno-političkog monstruma koji naprosto ne može funkcionirati normalno. Takva Bosna i Hercegovina je njihovo djelo, njihova kreatura države kakva ne postoji drugdje u svijetu. To je neka vrsta zlotvoračke međunarodne akcije. Pritom – tu i jest paradoks i vrhunac licemjerja – ključni faktori iste te međunarodne zajednice stalno tvrde da je sve do nas, da se oni neće miješati, da se mi trebamo dogovoriti, a dobro znaju da su nas oni konstruirali tako da se ne možemo dogovoriti. Toliko licemjerje je naprosto nepodnošljivo svakoj zdravoj pameti. Drugo, bošnjački korpus je tragično podijeljen, čak je međusobno konfliktan. Pogledajte međusobne odnose svih tih partija koje su (većinski) bošnjačke: zakrvile su se do istrebljenja kao najveći dušmani. Ove partije koje čine tzv. parlamentarnu većinu uporno idu putem razgradnje i devastacije institucija državnosti. Ovakvim međusobnim odnosom (i odnosom prema državi) one, zapravo, izravno pomažu projekt uništenja Bosne i Hercegovine, pripremaju uvjete za njenu konačnu razgradnju koja se nije mogla ostvariti ni užasnim ratnim sredstvima. Drugim riječima, politika određenih bošnjačkih partija u državotvornom je smislu potpuno… Read More »Intervju/ Akademik Esad Duraković: “Nemamo Glasačke Alternative za Istinski Progres”

Ličnost/ Bogić Bogićević: „Ja Jesam Srbin, ali ne po Profesiji“

Bogić Bogićević, član Predsjedništva SFRJ: “Sve što sam radio, radio sam sam, bez bilo kakvih tajnih i javnih dogovora i špekulacija. Dakle, sam sam odlučivao u skladu sa svojom savješću, imajući stalno u vidu da predstavljam cijelu Bosnu i Hercegovinu i njene građane, bez obzira na naciju i vjeru”. (RSE) Foto: Bogić Bogićević, rođen u Ugljeviku 15.05.1953. Bogić Bogićević, čovjek koji je rekao “ne” Bogić Bogićević, bosanskohercegovački političar, član Predsjedništva SFRJ od 16. maja 1989. do septembra 1991. godine. Za člana Predsjedništva SFRJ izabran je referendumom građana BiH, 25. juna 1989 godine, između pet kandidata, te tako, postao prvi, demokratski izabran član Predsjedništva SFRJ iz SR BiH. Sudionik je historijske sjednice Predsjedništva SFRJ, održane 12. marta 1991. godine kada je ovaj organ odlučivao o uvođenju vanrednog stanje u SFRJ. Formalno, vojni vrh predlaže podizanje borbene gotovosti, ali je stvarni cilj bio uvesti vojnu upravu u Sloveniju i Hrvatsku te srušiti republička rukovodstva u Makedoniji i BiH. Sociolog, političar koji će “u događajima koji su prethodili sukobima u Jugoslaviji, pokazati veliku odgovornost, principijelonst i odlučnost.” Kao član Predsjedništva SFRJ je na iznenađenje pro-miloševićevskih članova Predsjedništva, iako i sam Srbin, glasao protiv. Od tog vremena vrijede riječi koje je izgovorio: “Ja jesam Srbin, ali ne po profesiji“. Bogić Bogićević je obnašao funkcije potpredsjednika Socijaldemokratske partije, te predsjednika Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine. Kada je riječ o Bogiću Bogičeviću, poznato je da je riječ o izvrsnom čovjeku, političaru profesionalnog odnosa prema pozivu, ali i o velikom čovjeku koji je ostavio i svojim izjavama i radom još uvijek ostavlja velikog traga, ne samo na prostoru Bosne i Hercegovine, već i šire.

Martin Bell: Nakon Iskustva u BiH, Prestao Sam Biti Ratni Reporter – Najnovije Vijesti iz Nezavisnih Novina

Martin BELL, ratni reporter britanskog BBC-a, nezavisni poslanik u britanskom parlamentu i sada ambasador dobre volje Dječijeg fonda Ujedinjenih nacija (UNICEF) Bivši ratni reporter britanskog BBC-a, nezavisni poslanik u britanskom parlamentu i sada ambasador dobre volje Dječijeg fonda Ujedinjenih nacija (UNICEF) Martin Bell kaže kako je završetkom rata u BiH zatvoreno jedno veliko poglavlje u njegovom životu, jer se i on tada prestao baviti novinarstvom. Bell je izvještavao za televiziju BBC iz BiH tokom 3,5 godine agresije, osim tromjesečnog perioda 1992. godine, kada je bio ranjen. U razgovoru sa novinarkom Anadolu Agency (AA), Bell otkriva da su mu svakodnevni problemi bili trivijalni nakon svega što je doživio u BiH, te da postoje scene koje neće moći nikad zaboraviti. “Nakon rata u BiH, desilo mi se to da su svakodnevni problemi za mene postali nevažni. Mnogo je bolje izvjestavati zabavne vijesti nego one povezane sa ratovima. Nije to ništa naporno ako ti kažem da posetite casinosenlignefrance.fr i igrati svoju omiljenu online kasino igru. To je zapravo zabavno, ali izvjestavanje da rat još nije gotov, je teška stvar za uraditi. To se odrazilo i na moj posao, jer kada je rat završen, ništa što mi je BBC nudio nije bilo dovoljno zanimljivo. Nakon rata u BiH prestao sam biti ratni reporter i počeo sam se baviti politikom kao nezavisni kandidat u britanskom parlamentu. Moja karijera ratnog reportera završena je sa ovom divnom zemljom“, navodi Bell. Martin Bell je tokom svoje karijere izvještavao iz 18 zemalja u kojima su se odvijali sukobi, među kojima su Vijetnam, područje Bliskog istoka, Nigerija i druge. Ipak, prema njegovim riječima, najveći uticaj na njega imao je upravo rat u BiH. Kaže kako ne krivi samo one koje su započeli i vodili rat, nego i one koji su dopustili da se to desi i… Read More »Martin Bell: Nakon Iskustva u BiH, Prestao Sam Biti Ratni Reporter – Najnovije Vijesti iz Nezavisnih Novina

Tomašica, Dolina Najsurivijih Nadanja

Blatnjavi puteljak do Tomašice, mjestašca udaljenog nešto više od 12 kilometara od Prijedora, grada na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine, završava na blagom uzvišenju iznad nekoliko manjih naselja, gdje su nekada svi građani tog područja živjeli zajedno. Pitati za tačnu lokaciju masovne grobnice Tomašica u tom području nadomak Prijedora i nije najbolja ideja, jer je moguće čuti “da se gore nešto kopa, radi, i da to nije toliko kao što se priča”. Ne treba biti posebno vješt tragač da bi se lokaciju na kojoj je do sada ekshumirano 430 kompletnih ili djelimičnih tijela pronašlo, jer će, prije svega, svakog posjetitelja tog mjesta, do tačne lokacije iskopa voditi buka radnih mašina. Napravile su iste te mašine prava mala brda i doline na mjestu gdje su kopale u potrazi za tijelima, a u većini udubljenja, posebno u onom odakle su ekshumirana tijela 1992. ubijenih prijedorskih Bošnjaka i Hrvata, nakupila se voda, formirajući mala jezera blistavo plave boje, koja su ubrzo posjetitelji tog mjesta nazvali i “očima Tomašice”. Tomašica, iako se nalazi na blagom uzvišenju iznad okolnih naselja, nazvana je ubrzo i rudnikom, pa zatim i dolinom smrti, ali slike tragača, članova porodica ubijenih, nestalih, onih koji jednostavno žive u nadi da će pronaći kosti nekog svog, znak su da je to mjestašce danas “dolina najsurovijih nadanja”. Čovjek naslonjen na štaku, uprkos teškom terenu i nepovoljnim vremenskim uslovima dugo je stajao iznad jedne od iskopina na lokalitetu masovne grobnice Tomašica. Zatim mijenja mjesto. Okreće se. Teško odlazi do drugog uzvišenja iznad nove iskopine i tu dugo stoji, uprkos zimi i hladnoći. Mujo Jakupović 1992. godine je bio privođen u policiju, ispitivan, mučen. Kako je rekao novinaru agencije Anadolija nije mu jasno kako je preživio. Valjda je, kako kaže, sve pitanje sudbine. Nije Jakupović, kako… Read More »Tomašica, Dolina Najsurivijih Nadanja