Skip to content

rs

Zašto Se Šuti o Činjenici da Su Srbi Ubili 15.000 Jevreja – Politika Dnevne Novine

Zašto se do sada uglavnom govorilo i pisalo o jevrejskim žrtvama samo u Jasenovcu kada je poznato da je u Srbiji, a posebno u Beogradu do 1942.godine ubijeno više od 15.000 Jevreja? Treba znati da je Hitler osobno čestitao Nediću na efikasnosti u tome što su Srbi prvi u Evropi „završili“ sa Jevrejima. Zašto su do sada (povijesničari, zatočenici logora, političari i dr.) izbjegavali da govore i pišu o bošnjačkim zatvorenicima u Jasenovcu? Bošnjaci su u jasenovačkom logoru ubijani kao antifašisti U Jasenovcu je (12.05.) održana komemoracija povodom stradanja logoraša u jasenovačkom logoru i njihovog proboja iz logora prije 68 godina. Komemoracija je održana tri sedmice od datuma proboja logoraša (22.04.), a razlog su poplave u aprilu, upravo na godišnjicu proboja Sjećanje i pamćenje trebaju biti sastavni dio kolektivnog identiteta svakog naroda, a Bošnjaka tim prije i tim više, jer su u toku svoje povijesti bili žrtve brojnih zločina o kojima se u prošlosti malo ili nimalo govorilo i pisalo. A, zločini su, upravo, zbog te šutnje rasli i narasli do neslućenih razmjera, do nedavnih zločina 1992- 1995.godine. Da se imala prijašnja pouka, pouka iz rata 1942- 1945. godine, zasigurno, zločini bi mogli biti spriječeni. Otuda o tome, nadalje, nužno je voditi računa i stalno na to upozoravati mlađe generacije kako se povijest ne bi ponavljala. No, o tome u našim novih povijesnim udžbenicima se ništa ne uči. Raniji zločini generirali su nove Jedno od pitanja koje je iz više razloga ostajalo bez odgovora, neistraženo i zatamnjeno, jeste pitanje stradanja Bošnjaka u Drugom svjetskom ratu. Tek po koje istraživanje stidljivo je ukazalo na sve strahote kroz koje su prošli Bošnjaci. Razloge tome možemo pronaći u društveno-političkom sistemu, ali i u nama samima. Shvatajući potrebu osvjetljavanja sudbine Bošnjaka u prošlosti dipl.… Read More »Zašto Se Šuti o Činjenici da Su Srbi Ubili 15.000 Jevreja – Politika Dnevne Novine

Ličnost/ Bogić Bogićević: „Ja Jesam Srbin, ali ne po Profesiji“

Bogić Bogićević, član Predsjedništva SFRJ: “Sve što sam radio, radio sam sam, bez bilo kakvih tajnih i javnih dogovora i špekulacija. Dakle, sam sam odlučivao u skladu sa svojom savješću, imajući stalno u vidu da predstavljam cijelu Bosnu i Hercegovinu i njene građane, bez obzira na naciju i vjeru”. (RSE) Foto: Bogić Bogićević, rođen u Ugljeviku 15.05.1953. Bogić Bogićević, čovjek koji je rekao “ne” Bogić Bogićević, bosanskohercegovački političar, član Predsjedništva SFRJ od 16. maja 1989. do septembra 1991. godine. Za člana Predsjedništva SFRJ izabran je referendumom građana BiH, 25. juna 1989 godine, između pet kandidata, te tako, postao prvi, demokratski izabran član Predsjedništva SFRJ iz SR BiH. Sudionik je historijske sjednice Predsjedništva SFRJ, održane 12. marta 1991. godine kada je ovaj organ odlučivao o uvođenju vanrednog stanje u SFRJ. Formalno, vojni vrh predlaže podizanje borbene gotovosti, ali je stvarni cilj bio uvesti vojnu upravu u Sloveniju i Hrvatsku te srušiti republička rukovodstva u Makedoniji i BiH. Sociolog, političar koji će “u događajima koji su prethodili sukobima u Jugoslaviji, pokazati veliku odgovornost, principijelonst i odlučnost.” Kao član Predsjedništva SFRJ je na iznenađenje pro-miloševićevskih članova Predsjedništva, iako i sam Srbin, glasao protiv. Od tog vremena vrijede riječi koje je izgovorio: “Ja jesam Srbin, ali ne po profesiji“. Bogić Bogićević je obnašao funkcije potpredsjednika Socijaldemokratske partije, te predsjednika Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine. Kada je riječ o Bogiću Bogičeviću, poznato je da je riječ o izvrsnom čovjeku, političaru profesionalnog odnosa prema pozivu, ali i o velikom čovjeku koji je ostavio i svojim izjavama i radom još uvijek ostavlja velikog traga, ne samo na prostoru Bosne i Hercegovine, već i šire.